Nakon pada od 15,1 posto u drugom tromjesečju, sedam analitičara Hine predviđa da će hrvatski BDP u ljetnom kvartalu potonuti malo manje, u prosjeku 10,4 posto. Njihove se procjene kreću u rasponu od 9,5 do 11 posto, a ako se ostvare, unatoč boljoj od očekivane turističke sezone, Hrvatska će teško izbjeći jedan od najvećih padova među zemljama EU.
Prema prvim podacima Eurostata za 21 zemlju, prosječan pad u EU u trećem kvartalu iznosio je 4,3 posto, a izuzev Velike Britanije s minusom od 9,6 posto, najviše je pogođena ekonomija Španjolske s padom od 8,7 posto, dok je u Italiji on bio 4,7 posto.
Turistička potrošnja
S popuštanjem mjera u ljetnim mjesecima, objašnjava jedan od analitičara Hine, većina djelatnosti počela se oporavljati te prvi visokofrekventni pokazatelji potvrđuju rast u trećem tromjesečju u odnosu na razdoblje od ožujka do lipnja, "ali na godišnjoj razini neizbježan je razmjerno visok pad BDP-a". Podaci DZS-a pokazuju da je promet u trgovini na malo u trećem kvartalu pao 7,6 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, među ostalim zbog znatno niže turističke potrošnje. Istodobno, industrijska proizvodnja pala je 1,3 posto, vrijednost robnog izvoza u prvih devet mjeseci bila je 4,8 posto manja nego u istom razdoblju lani, a uvoz je pao 10,1 posto. Na kraju, državna potrošnja jedina je komponenta BDP-a koja ublažava negativne trendove.
HNB ocjenjuje da je realni BDP-a u prvih devet mjeseci ove godine bio 8,3 posto niži nego u istom razdoblju prošle godine. S obzirom na pogoršanje epidemiološke situacije, pogoršala su se i očekivanja za četvrto tromjesečje. Pozivajući se na "visokofrekventne pokazatelje", u HNB-u navode da je intenzitet oporavka popustio na kraju trećeg i početkom četvrtog tromjesečja.
Ekonomski analitičari također očekuju da će BDP i dalje bilježiti oštar pad, među ostalim i zbog nižeg raspoloživog dohotka stanovništva, manje blagdanske potrošnje i daljnjeg pada izvoza. Prema njihovim očekivanjima, pad se u ovoj godini kreće oko 9,2 posto, slično prognozama EK, koje su na 9,6 posto, dok Vlada i HNB vjeruju da će iznositi 8 posto.
U idućoj godini, pak, Vlada i HNB trenutno su uvjereni da će ekonomija rasti 5 posto, a Komisija smatra da će njezin rast iznositi 5,7 posto. Najnovije prognoze EBRD-a, pak, najavljuju malo skromniji rast u 2021., od samo 3,5 posto. Usto ističu da pretežu negativni rizici, osobito oni koji se odnose na širenje zaraze covidom-19. EBRD ponavlja svoje stajalište prema kojem su Hrvatskoj nužne strukturne reforme za povećanje konkurentnosti ekonomije, a uz one već poduzete, osobito važnim smatra poboljšanje kvalitete institucija i upravljanja.
Poslovno okruženje
Osim toga, kako ističu u najnovijem Tranzicijskom izvješću, nužno je unaprijediti poslovno okruženje i ukloniti nepotrebnu administraciju, ali i diverzificirati ekonomiju. Sadašnja pandemija, navodi EBRD, pokazala je opasnost od prevelikog oslanjanja na jedan ili dva sektora.