TRGOVINA

Novo normalno dovelo je do rasta e-trgovine, no kupci i dalje više vole doći u dućane i opipati i probati proizvode

Eventualna obnova recesijskih pritisaka smanjila bi kupovnu moć stanovništva, povećala averziju prema riziku te se negativno odrazila na privatnu potrošnju. Dodatno, nedavan rast inflatornih pritisaka ima negativan učinak na realni raspoloživi dohodak kućanstava
 Rawpixel.com/Shutterstock

Sektor trgovine na malo ostvario je značajan pad tijekom 2020. godine, ali već od prvog kvartala ove godine možemo govoriti o normalizaciji poslovanja te o uzletu aktivnosti tijekom drugog i trećeg kvartala godine uslijed oporavka cjelokupne ekonomske aktivnosti, povratka značajnog dijela inozemnih turista, blagog rasta zaposlenosti i plaća te akumulirane štednje kućanstava. Ublažavanje mjera socijalnog distanciranja rezultiralo je smanjenjem obujma trgovine preko interneta dok je prodaja odjeće, obuće i kožnih predmeta koja je u 2020. zabilježila najsnažniju stopu pada među promatranim segmentima, ostvarila značajan rast.

U kratkom roku novi sojevi virusa te potencijalno zaoštravanje mjera socijalnog distanciranja ostaju najveća prijetnja ovom sektoru. Eventualna obnova recesijskih pritisaka smanjila bi kupovnu moć stanovništva, povećala averziju prema riziku te se negativno odrazila na privatnu potrošnju. Dodatno, nedavan rast inflatornih pritisaka ima negativan učinak na realni raspoloživi dohodak kućanstava. Budućnost trgovine na malo vidimo u smjeru daljnjeg rasta samoposlužnih blagajni, beskontaktnog plaćanja, te tehnologija poput virtualne stvarnosti koje omogućavaju isprobavanje artikala poput odjeće i obuće bez fizičkog kontakta s predmetima. Na nešto duljem vremenskom horizontu ocjenjujemo da glavni rizik za izvedbu domaćeg trgovinskog sektora proizlazi iz starenja stanovništva te iseljavanja mladog radno sposobnog stanovništva koje je najvažniji generator potrošnje.

Trgovinski sektor u brojkama

U 2020. zabilježen je pad BDP-a od 8,1 posto što je najsnažnija korekcija istog u povijesti Hrvatske te je izravna posljedica nepovoljnih epidemioloških kretanja i poduzetih mjera s ciljem obuzdavanja pandemije covida-19. Ako izdvojimo mjere koje su imale izravan utjecaj na poslovanje u ovom sektoru, tada govorimo o ograničavanju rada trgovina, skraćivanju radnog vremena, zabranu rada nedjeljom te kontrolirani ulaz. U takvim okolnostima sektor je pretrpio snažan udarac te je ostvaren prosječan realan pad trgovine na malo od 5,3 posto na godišnjoj razini. Promatramo li pojedine mjesece, najsnažnije korekcije ostvarene su u travnju (-25,5 posto) i kolovozu (-8,7 posto).

Nepovoljna ekonomska kretanja ublažena su već u prvom kvartalu ove godine, a u drugom i trećem kvartalu godine ostvarena je prosječna stopa rasta od 16,0 posto. Snažan rast BDP-a posljedica je ublažavanja epidemioloških mjera u odnosu na godinu prije, povratka značajnog dijela turista te učinka niske baze. Sukladno navedenome, sektor trgovine na malo također je zabilježio oporavak. U veljači ove godine ostvarena je prva pozitivna stopa rasta u proteklih jedanaest mjeseci, a pozitivan niz nastavljen je i u narednim mjesecima što je rezultiralo prosječnom stopom rasta od 13,4 posto u prvih deset mjeseci godine.

Ako detaljnije promotrimo pojedine segmente trgovine na malo, isti u potpunosti reflektiraju suživot s pandemijom u protekle dvije godine te restriktivnost uvedenih epidemioloških mjera. Među rijetkim kategorijama koje su uspjele ostvariti rast 2020. predvodnik je trgovina na malo preko pošte ili online (+7,5 posto) te ljekarne i trgovine na malo medicinskim pripravcima i ortopedskim pomagalima s rastom od 5,4 posto. Istovremeno, najsnažniji pad zabilježen je u segmentu trgovine na malo tekstilom, odjećom i obućom (-21,8 posto), djelomično zbog obustave rada prodavaonica ove vrste u jednom dijelu godine, ali i smanjenih potreba za ovom vrstom proizvoda jer je sve veći dio stanovništva radio od kuće, a socijalna su događanja bila onemogućena ili limitirana.

S popuštanjem epidemioloških mjera, izvedba pojedinih segmenata promijenila se u prvih deset mjeseci ove godine te je trgovina na malo preko pošte ili interneta jedini segment koji je zabilježio pad u promatranom periodu (-2,5 posto) što pokazuje da je dio potrošača ipak skloniji odlasku u prodavaonice ako za to postoje mogućnosti. Nadalje, trgovina na malo tekstilom, odjećom i obućom koja je bila najviše pogođena u protekloj godini, u prvih deset mjeseci godine ostvarila rast je od visokih 70,5 posto. Najviše stope rasta pritom su ostvarene u ožujku, travnju i svibnju - mjesecima u kojima je u protekloj godini bio uvelike onemogućen fizički posjet trgovinama ovog tipa.

Usprkos značajnim izazovima s kojima se ovaj sektor suočio u protekloj godini, došlo je do blagog povećanja broja zaposlenih u sektoru trgovine na malo od 0,3 posto, a do daljnjeg marginalnog povećanja od 0,2 posto došlo je i u prvih deset mjeseci ove godine. Broj slobodnih radnih mjesta u sektoru trgovine na malo pritom je i dalje ostao značajan na razini od oko 10 posto ukupno slobodnih radnih mjesta kao nastavak višegodišnjeg trenda nedostatka radne snage u ovom sektoru.

U trgovini na malo prosječna isplaćena neto plaća u 2020. godini iznosila je 5457 kuna te je za 4,6 posto viša nego u istom periodu godinu prije. Rast plaća nastavljen je i tijekom ove godine te su iste više za 5,2 posto i time uvelike u skladu s prosječnim rastom plaća na razini države od 5,4 posto u odnosu na prosjek prošle godine. Promatrano u nominalnim terminima, isplaćene neto plaće u trgovini na malo su za gotovo 20,0 posto niže od prosjeka gospodarstva.

Trendovi u trgovini na malo

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, kupnja preko interneta ostvarila je rast od 7,5 posto prošle godine, ali i zabilježila korekciju od 2,5 posto u prvih deset mjeseci ove godine što sugerira da dio potrošača ipak preferira odlazak u fizičku prodavaonicu kada je to moguće. Dodatno, rezultati istraživanja DZS-a pokazuju kako je u 2020. robu i usluge preko interneta kupovalo 46,0 posto internetskih korisnika, što je porast od tek 1,0 posto u odnosu na godinu prije te sugerira kako je rast obujma trgovine preko interneta više posljedica učestalije kupnje postojećih korisnika nego privlačenja novih. Navike kupaca pokazuju da se najčešće kupuje odjeća i obuća, telekomunikacijske usluge, računala i elektronički uređaji te računalni softver i igre.

"Novo normalno" neupitno je ubrzalo razvoj e-trgovine kroz uključivanje novih kompanija, potrošača i vrsta proizvoda. U periodu karantene kada određen broj kompanija nije mogao fizički uslužiti svoje kupce, naručivanje putem interneta omogućilo je potrošačima dostupnost tih proizvoda. Online kupnja je već neko vrijeme prisutna na domaćem tržištu ali u periodu pandemije primjetan je njezin razvoj prema sve češćoj nabavci svakodnevnih potrepština. Svjesne toga, mnoge kompanije su u relativno kratkom roku omogućile online naručivanje svojih proizvoda u barem nekom obliku, a sve s ciljem zadržavanja kupaca koji bi se u suprotnom potencijalno okrenuli konkurenciji. Zamjetan je rast broja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koji svoje proizvode reklamiraju putem online kanala te dostavljaju proizvode do kućnog praga, a u porastu je i korištenje dostavnih servisa.

Nedvojbeno je kako će korištenje e-trgovine nastaviti razvijati i u postpandemijskom periodu pri čemu je pandemijom obilježena 2020. samo jedan veliki skok u cjelokupnom procesu sve snažnijeg rasta online kupnje. Daljnje povećanje stope penetracije interneta, nove metode plaćanja koje internetsku kupovinu čine sigurnijom, ulazak pripadnika mlađe životne dobi koji su odrasli uz internetsku kupovinu te visokoobrazovanih u zreliju životnu dob i jačanje čimbenika udobnosti i sigurnosti samo su neki od faktora koji će potaknuti daljnji razvoj online trgovine.

Nedostatak radne snage s jedne strane te potreba za rješenjima koja osiguravaju kupcu što manji doticaj s proizvodima i blagajnama uslijed pandemije doveli su do rasta broja samoposlužnih blagajni. U narednom periodu možemo očekivati daljnji rast digitalizacije ovog sektora, za što je odvojen i značajan iznos sredstava u fondovima EU. Budućnost trgovine na malo vidimo u smjeru daljnjeg rasta samoposlužnih blagajni, beskontaktnog plaćanja, te tehnologija poput virtualne stvarnosti koje omogućavaju isprobavanje artikala poput odjeće i obuće bez fizičkog kontakta s predmetima.

Potencijalne prilike za sektor trgovine na malo

· Poboljšanje indeksa pouzdanja i očekivanja potrošača podupire nastavak rasta ovog sektora u narednim mjesecima.

· Izdašne mjere fiskalne i monetarne politike rezultirale su brzim i snažnim oporavkom u ovoj godini, što u kombinaciji s rastom štednje kućanstava u pandemijskom periodu i visokim iznosom sredstava koji je na raspolaganju Hrvatskoj iz fondova EU u narednim godinama, podupire rast potrošnje građana.

· Usmjeravanje prema jednostavnim i sigurnim kanalima internetske trgovine ključno je za poslovanje kompanija sve dok na snazi ostaju prisutne mjere socijalnog distanciranja i/ili bojazan od širenja zaraze.

· Još uvijek niski troškovi financiranja djeluju stimulativno na potrošnju građana.

· Očekivani daljnji oporavak turističkog sektora i širenje turističke aktivnosti izvan glavne turističke sezone putem ciljanog razvoja turističkih niša (kao što je zdravstveni i kongresni turizam).

· Očekivano ukidanje mjera socijalnog distanciranja u postpandemijskom periodu rezultirat će daljnjim rastom potražnje za tekstilom, odjećom i obućom.

Potencijalni rizici za sektor trgovine na malo

· Novi sojevi virusa te potencijalno daljnje zaoštravanje mjera socijalnog distanciranja ostaje najveća prijetnja sektoru trgovine na malo u kratkom roku.

· Eventualna obnova recesijskih pritisaka smanjila bi kupovnu moć stanovništva, povećala opreznost te se negativno odrazila na privatnu potrošnju.

· Rast inflatornih pritisaka smanjuje realni raspoloživi dohodak kućanstava.

· Starenje stanovništva i iseljavanje mladog radno sposobnog stanovništva imat će negativan utjecaj na potencijal rasta sektora na duljem vremenskom horizontu.

· Nedostatak radne snage u sektoru implicira jačanje uzlaznih pritisaka na troškove rada te sukladno tome smanjenje profitnih marži kompanija.

Usporedna analiza kompanija

Prema podacima Fine, ukupni prihodi u sektoru trgovine na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima, ostvarili su pad od 1,7 posto u 2020. Istraživanje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja pokazalo je kako je pritom broj ukupnih prodajnih mjesta povećan za 14 jedinica (0,3 posto), uz istovremeni pad neto prodajne površine od 14,5 tisuća četvornih metara (1 posto).

Promatrano na razini županija i Grada Zagreba, u 2020. trinaest županija i Grad Zagreb ostvarili su rast prihoda u trgovini na malo mješovitom robom. U 2019. ostvaren je rast prihoda u svim županijama i Gradu Zagrebu, što ukazuje na pad vrijednosti tržišta u pojedinim županijama u 2020. uslijed pandemije. Većina smanjenja prihoda koncentrirana je u jadranskim, odnosno primorskim županijama što je povezano s padom turističke aktivnosti u promatranom periodu.

Najveći trgovac na malo u 2020. godini je Konzum plus. Tržišni udio Konzuma plus u ukupnim prihodima trgovine na malo iznosio je 9,9 posto te je povećan u odnosu na prethodnu godinu usprkos tome što je kompanija poslovala sa sedam prodajnih mjesta manje nego prethodne godine. Ranije je u Fortenova grupi bio i poduzetnik Velpro-centar plus d.o.o. koji je poslovao u segmentu trgovine na veliko. U veljači prošle godine pripojen je Konzumu čime je sva aktivnost ovog poslovnog subjekta prebačena na Konzum plus d.o.o. Ukupan broj prodajnih mjesta Konzum plusa iznosio je 608 krajem prošle godine te je u listopadu 2020. pokrenuta dodatna usluga dostave robe putem digitalne platforme u partnerstvu s Uberom.

Nadalje, bilježi se nastavak trenda rasta članica Schwarz Grupe, Lidla i Kauflanda. Lidl je u 2020. zadržao drugo mjesto u poretku deset vodećih trgovaca na malo u Hrvatskoj uz rast prihoda od 2,3 posto te tržišni udio od 6,0 posto. Lidl je poslovao na 102 prodajna mjesta, jedno više nego godinu prije. Drugi član Schwarz grupe, Kaufland, ostvario je marginalni pad prihoda od 0,05 posto uz istovremeno blago povećanje tržišnog udjela na 3,9 posto. Kaufland je poslovao na 40 prodajnih mjesta i također imao jedno prodajno mjesto više nego godinu prije.

SPAR Hrvatska d.o.o. zadržao je treće mjesto u ukupnom poretku trgovaca na malo na koje se probio nakon preuzimanja Bille te širenja vlastite prodajne mreže. U 2020. SPAR je ostvario rast prihoda od 3,3 posto i 2,0 posto veću EBITDA-u u iznosu od 306 milijuna kuna.

Istaknimo i kako je nastavljeno dobro poslovanje PEVEX d.d. s ostvarenim rastom prihoda od 5,9 posto na 2,3 milijarde kuna. Profitna marža je ostvarila daljnji rast uz istovremeno smanjenje omjera neto duga i EBITDA-e.

Značajnim rastom prihoda od 9,2 posto istaknuo se Studenac koji je uz organski rast u postojećim prodajnim mjestima ostvario i rast uslijed preuzimanja 80-ak prodajnih mjesta Sonik Trgovine. Sa 622 prodajna mjesta Studenac je postao trgovac s najvećim brojem prodajnih mjesta u zemlji pri čemu su iste u pretežito malog formata - male kvartovske prodavaonice i samoposluge.

Izgledi

Nakon značajnog pada u drugom i trećem kvartalu prošle godine, pad u sektoru trgovine na malo je usporio te već od prvog kvartala ove godine možemo govoriti o značajnom oporavku istoga u skladu s oporavkom cjelokupne ekonomije, povratkom značajnog dijela inozemnih turista te blagim rastom zaposlenosti i plaća. Ublažavanje mjera socijalnog distanciranja rezultiralo je smanjenjem obujma trgovine preko interneta, a značajan rast ostvarila je i prodaja odjeće, obuće i kožnih predmeta koja je u 2020. zabilježila najsnažniju stopu pada među promatranim segmentima.

U kratkom roku novi sojevi virusa te potencijalno zaoštravanje mjera socijalnog distanciranja ostaju najveća prijetnja ovom sektoru. Eventualna obnova recesijskih pritisaka smanjila bi kupovnu moć stanovništva, povećala averziju prema riziku te se negativno odrazila na privatnu potrošnju. Dodatno, nedavan rast inflatornih pritisaka ima negativan učinak na realni raspoloživi dohodak kućanstava. Budućnost trgovine na malo vidimo u smjeru daljnjeg rasta samoposlužnih blagajni, beskontaktnog plaćanja te tehnologija poput virtualne stvarnosti koje omogućavaju isprobavanje artikala poput odjeće i obuće bez fizičkog kontakta s predmetima. Na nešto duljem vremenskom horizontu ocjenjujemo da glavni rizik za izvedbu domaćeg trgovinskog sektora proizlazi iz starenja stanovništva te iseljavanja mladog radno sposobnog stanovništva koje je najvažniji generator potrošnje.

Osvrt HUP-a: Samo je kompetitivnost trgovaca spriječila veća povećanja cijena

Trgovina na malo u 2021. godini dijelom je nastavila trendove iz 2020. godine. To se posebno odnosi na trgovinu tekstilom i obućom koje zbog pandemije i smanjenog kretanja ljudi i dalje bilježe pad potrošnje.

Što se tiče prometa FMCG robama, značajna je promjena prvenstveno na obali, odnosno u dijelu trgovina koje su vezane uz turizam jer je, kao što znamo, turistička sezona bila iznad očekivanja. Trgovci u turističkim središtima bilježe značajan rast, često i dvoznamenkast, čime su dijelom ublažili posljedice lanjskog pada. Na kontinentu je bilo teško ponoviti "paničnu" potrošnju od lanjskog ožujka do svibnja, tako da se prihodi najčešće kreću u okviru prošlogodišnjih.

Drugi dio godine karakterizira enormno povećanje cijena, prvenstveno hrane, a za to je više razloga: globalni poremećaji na tržištu sirovina, rast logističkih troškova zbog rasta cijene goriva, povećanje cijena ostalih energenata (struja, plin). Uglavnom, proizvođači su dizali cijene svojih proizvoda i nekoliko puta i sa sigurnošću možemo reći da je samo ogromna kompetitivnost između trgovaca spriječila i veća povećanja cijena.

Očekujemo da će se situacija s rastom cijena smiriti u prvoj polovici iduće godine, jer je već sada vidljiv pad potrošnje. Naime, visoke cijene nisu rezultirale i visokim prihodima, jer je količinski obujam roba u konstantnom padu. (Martin Evačić, predsjednik HUP Udruge trgovine i direktor NTL-a)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. studeni 2022 23:08