'Novac iz helikoptera' slijeva se u kompanije: Ideja je spriječiti daljnje 'krvarenje'

Gospodarska kriza uzrokovana širenjem koronavirusa nagnala je vlade diljem svijeta da posegnu za drastičnim mjerama pomoći gospodarstvu i radnicima kako bi ublažila posljedice krize.

To će rezultirati ogromnim povećanjem proračunskih deficita i javnih dugova, ali sada političari (ovdje ne navodimo većinu mjera centralnih banaka) pokušavaju dati prvu proračunsku pomoć gospodarstvu, spriječiti daljnje “krvarenje”, a tek na kraju će se pitati koliki je račun za to.

Nezabilježen potez

Zadnja u nizu velikih država koja je poduzela do sada nezabilježene poteze u nacionalnoj povijesti jest Velika Britanija, koja je prvi put donijela odluku o plaćanju 80 posto plaće za radnike u tvrtkama čije je poslovanje ugroženo, odnosno najviše 2500 funti mjesečno. Tih 2500 funti je nešto više od mediana plaće u UK - median plaća je iznos ispod kojeg plaću prima 50 posto zaposlenih, a 50 posto iznad tog iznosa (u Hrvatskoj će Vlada isplaćivati minimalac do 3250 kuna).

Nadalje, Britanija je odlučila povećati socijalnu mjeru “univerzalni dodatak” na 1000 funti godišnje za sljedećih 12 mjeseci i u tom razdoblju povećati za 1000 funti mjesečno neoporezivi dio poreza na dohodak.

Samozaposleni

Milijardu funti je predviđeno za izravnu pomoć ljudima koji unajmljuju stanove te su pojačane porezne olakšice za samozaposlene. Odnosno, samozaposlenima će biti odgođeno plaćanje obveza prema državi do siječnja 2021. Mjere koje su usmjerene na poduzeća uključuju, između ostalog, odgađanje plaćanja poreza na dodanu vrijednost do lipnja ove godine i beskamatne kredite malim tvrtkama. Nadalje, 330 milijardi funti bit će rezervirano za pomoć tvrtkama u teškoćama, odgodu plaćanja poreza ugroženim građanima na tri mjeseca te jednogodišnju odgodu plaćanja poreza na nekretnine tvrtkama koje su pogođene krizom.

U usporedbi ovih mjera s hrvatskima, vidljivo je da je britanska pomoć tvrtkama u vidu nadoknađivanja dijela plaća dosta veća, ali UK je i ekonomski moćnija od naše države.

Ono što bismo mogli kopirati od UK jest pomoć samozaposlenima - mi smo tu krenuli u suprotnom pravcu, donesena je odluka da im se ukinu mjere pomoći. Svakako bi trebalo razmisliti i o tome da osobama koje su podstanari, a koje su izgubili posao, država pomogne. Britanci imaju i mjeru odgode plaćanja PDV-a za poduzetnike, koju mi nemamo, pa bi i to možda odmah trebalo aktivirati. Dakle, Hrvatska ne bi trebala čekati još dva mjeseca kako bi krenula u drugu fazu pomoći gospodarstvu i građanima, treba već sada pojačati mjere, ali istovremeno raditi i na jačim uštedama na rashodovnoj strani proračuna kako bi konačni deficit budžeta bio što manji.

Hong Kong

Američke vlasti, pak, pripremaju paket pomoći gospodarstvu vrijedan 1,3 trilijuna dolara, u okviru kojeg bi svaki građanin s niskim primanjima mogao dobiti ček u iznosu od 1000 dolara (Hong Kong će svojim građanima u teškoćama platiti 10 tisuća hongkonških dolara).

“Novac iz helikoptera”, koncept koji je prvi predložio nobelovac ekonomist Milton Friedman 1969., tako će prvi put u povijesti biti primijenjen na ovako izravan način, uplatom novca na račun građana, ako Kongres odobri taj Trumpov plan, koji je već odobrio tamošnji Senat. Američki predsjednik je zatražio od Kongresa i da odobri od 50 do 150 milijardi dolara zajmova za pomoć zrakoplovnim kompanijama, 300 milijardi dolara pomoći malim poduzećima te 150 milijardi dolara kreditnih jamstava za ostale pogođene gospodarske sektore.

Njemačka je najavila fiskalnu pomoć od 350 milijuna eura izravne proračunske pomoći tvrtkama, od čega se čak 100 milijardi dolara odnosi na fond putem kojeg će se kupovati udjeli u strateški važnim tvrtkama.

Španjolska

Istovremeno je najavljena pomoć od 500 milijardi eura kreditnih linija za kompanije u poteškoćama, odgoda plaćanja poreza koja će se mjeriti u milijardama eura, dodatno jačanje pomoći tvrtkama koje skrate radno vrijeme na četiri radna dana u iznosu od osam milijardi eura, a Bavarska je oformila fond vrijedan 10 milijardi eura za kupnju vlasničkih udjela u tvrtkama kao što su BMW i Siemens.

Francuska je obećala proračunsku pomoć kompanijama u poteškoćama vrijednu 45 milijardi eura, 300 milijardi eura državnih jamstava za bankarske kredite, bilijun eura vrijedna jamstva institucija EU za kredite banaka, odgodu plaćanja poreza na dobit te plaćanje dijela plaće radnicima kojima prijeti otkaz. Ostali potezi uključuju spašavanje nekih poduzeća u kojima država ima vlasništvo, kao što je Air France, odgađanje plaćanja poreza na dobit i doprinosa na plaće te plaćanje bolovanja onim radnicima koji ne mogu ići na posao jer se moraju brinuti o djeci.

Italija je najavila proračunski paket pomoći u iznosu od 25 milijardi dolara za tvrtke u problemima, zdravstveni sustav te 500 eura pomoći za svakog samozaposlenog radnika, pomoć radnicima koji ostaju kući zbog čuvanja djece te subvencije za spas Alitalije, nacionalnog avioprijevoznika kojem je 2017. već dala kredit u iznosu od 900 milijuna eura.

Španjolska je najavila 100 milijardi eura vrijedne državna garancije za kredite tvrtkama, još 100 milijardi eura vrijedne druge pakete pomoći tvrtkama te 600 milijuna eura pomoći ugroženom djelu stanovništva.