Osim u turizmu, budućnost Hrvatske leži u poljoprivredi. Poruka je to koja proizlazi iz nove analize londonskog Legatum Institutea i Erste grupe, a u kojoj se razmatra dosadašnji napredak u tranziciji i daju prognoze za budućnost zemalja od Baltika do Jadrana i Crnoga mora.
Ocjene su za Hrvatsku, mogli bismo reći, poražavajuće. Naime, u analizi se zaključuje da je Hrvatska, unatoč tome što je najrazvijenija zemlja na europskom jugoistoku, zapravo propustila vlak reindustrijalizacije pa je njena industrija sada, unatoč snažnoj tradiciji, praktično na izdisaju.
Umjesto reindustrijalizaciji, Hrvatska se proteklih desetljeća okrenula razvoju turizma koji će, prema svemu sudeći, i dalje udarati ritam njenom gospodarstvu, te gradnji brzih prometnica, no koristi od mreže autocesta Hrvatska tek treba iskoristiti.
U analizi se ocjenjuje i da se Hrvatska još uvijek oporavlja od posljedica rata, a upozorava se i na demografsku katastrofu kroz koju prolazimo. Ipak, glavnina ocjena odnosi se na poslovno okruženje, koje je u nas loše i nimalo ne pogoduje razvoju poduzetništva i industrije.
Razvijanje
Tako se Hrvatska lani po indeksu napretka Legatuma nalazila tek na 43. mjestu u svijetu: to je, doduše, napredak za tri mjesta u odnosu na stanje iz 2007. godine, no i dalje nedovoljan da bi se dostigli trendovi srednjoeuropskih i baltičkih zemalja. Uz to, Hrvatska se, podsjeća se u analizi, nalazi tek na 83. mjestu po otvorenosti svoga gospodarstva. Nije posebno profitirala ni od članstva u EU, iako joj je utapanje u jedinstveno europsko tržište poguralo izvoz.
“Poslovno okruženje u Hrvatskoj je posebno slabo, a slaba je i percepcija zemlje kao dobrog mjesta za počinjanje biznisa, a troškovi pokretanja posla su veliki. Preregulirano je i tržište rada. Visoki su i troškovi registracije vlasništva, a problem nelikvidnosti se sporo rješava”, otkriva rendgen Legatuma.
Zbog svega toga, perspektive Hrvatske nalaze se, stoji u studiji pod nazivom “Izvješće o napretku Srednje i Istočne Europe”, u njenom svrstavanju u blok zemalja jugoistočne Europe, koje će u budućnosti činiti prehrambenu bazu kontinenta. Drugim riječima, šanse za naš razvoj, osim u turizmu, leže ponajprije u poljoprivredi i prehrambenom sektoru. Isti scenarij izvjestan je, ako je suditi po studiji, i za ostale zemlje europskog jugoistoka, uključujući tu i Rumunjsku i Bugarsku koje su, kao i Hrvatska, članice EU.
Slovenija razvila industriju
No, takav scenarij nije izgledan za našeg zapadnog susjeda Sloveniju. Slovenija je, ističe se u studiji, uspjela zadržati pa čak i nastaviti razvijati svoju industriju, što je velikim dijelom rezultat njezina vezivanja uz Austriju. Stoga Sloveniju, baš kao i Mađarsku, Slovačku, Češku i Poljsku, autor studije James Sproule iz Legatum Institutea svrstava u “industrijsko srce” Europe, koje će se “šlepati” uz Njemačku i Austriju, kao industrijski jake susjedne zemlje. Treću cjelinu činit će baltičke zemlje - Estonija, Latvija i Litva, koje će biti regija razvoja malog i srednjeg poduzetništva.
Ovdje valja naglasiti da podjela na tri zemljopisne i ekonomske cjeline u koje bi se trebale grupirati zemlje u tranziciji nije isključiva. Drugim riječima, zemlja može imati jaku industriju, ali i jaku poljoprivredu, kao što je slučaj s Mađarskom, neovisno o tome što bi, po toj podjeli, spadala u “industrijsko srce” Europe.
S druge strane, poljska industrija je najrazvijenija na jugu, a sjeverni, baltički dio zemlje sličniji je baltičkom poduzetničkom “hubu” u kojem bi trebale biti Estonija, Latvija i Litva.
Domaći ekonomisti s kojima smo razgovarali uglavnom se ne slažu sa svrstavanjem Hrvatske na “poljoprivredni” Balkan te ističu da se radi o crno-bijelom pogledu na tranzicijsku regiju. Hrvatska je, ističu, poseban slučaj, svojevrsni međuprostor između “industrijske” srednje Europe i “poljoprivrednog” Balkana. U prilog tome posebno govori to što glavna djelatnost u njoj već dugo nije ni industrija, a kamoli poljoprivreda, nego turizam, promet i uslužne djelatnosti. Po tome, ističe Željko Lovrinčević iz zagrebačkog Ekonomskog instituta, najviše sličnosti imamo s Crnom Gorom.
Statistika
- Poljoprivreda je u Hrvatskoj doživjela istu sudbinu kao i industrija. Štoviše, deagrarizacija je u nas bila još i jača od deindustrijalizacije. Ne treba zaboraviti ni da neke zemlje koje se svrstavaju među industrijske, poput Mađarske i Poljske, imaju znatno jaču poljoprivredu od Hrvatske - upozorava Lovrinčević.
- Hrvatska je specifična priča, imamo jak turizam. Stoga će naša budućnost vjerojatno i biti daljnji razvoj turizma. Što se tiče poljoprivrede, sumnjam da tu može biti nekog većeg razvoja - dodaje Lovrinčević.
U prilog tome govore i podaci državne statistike. Prema njima, udio poljoprivrednog sektora u hrvatskom bruto domaćem proizvodu (BDP) u 2016. godini je iznosio samo 3,1 posto, a još 1995. godine dosezao je šest posto.
No, velik je i pad značaja prerađivačke industrije za hrvatsko gospodarstvo: dok je 1995. na nju otpadalo 17,1 posto hrvatskoga BDP-a, do 2016. taj se udio spustio na samo 12,7 posto, pokazuju podaci DZS-a. Istodobno, turizam daje oko petine hrvatskoga BDP-a.
Politika i društvo
- Hrvatska je u svojevrsnom međuprostoru. Imamo otprilike podjednake šanse da privučemo industriju koja nam se, uostalom, nalazi blizu granice, u Novom Mestu, Mariboru, Grazu ili Debrecinu, no imamo i šansu da ‘otkližemo’ nazad u društvo koje se bavi primarnom djelatnošću, odnosno poljoprivredom, i turizmom. To će sve uvelike ovisiti o demografskim kretanjima i o politici Vlade - kaže Damir Novotny, ekonomski analitičar.
I Lovrinčević vjeruje da bi politika, ali i društvo u cjelini trebali kazati kakvu budućnost vide za Hrvatsku. Za to je, dodaje, potrebno iznjedriti novu razvojnu strategiju zemlje, koja će uzeti u obzir promjene koje su se i kod nas i u svijetu dogodile proteklih godina. Šanse za privlačenje nekakve “klasične” industrije, smatraju analitičari, Hrvatska više nema, no zato ima dobre šanse privući industriju nove generacije, koja se bazira na ICT sektoru. Uz to, na globalnom tržištu ima šanse i s razvojem poljoprivrede, ali tek nakon što provede okrupnjivanje zemljišta i njenu modernizaciju. Razvoj jednog, uostalom, ne mora isključivati razvoj drugoga. U protivnom, napominje Lovrinčević, ostat ćemo društvo čiji će se razvoj temeljiti samo na renti, bez vizije i usmjeravanja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....