NLB natječe se za kupnju srpske Komercijalne banke: 'To je najveće tržište u regiji'

Nova ljubljanska banka (NLB) je među potencijalnim kandidatima za kupovinu srpske Komercijalne banke, navodi Reuters.

Za preuzimanje jedne od najvećih banaka u Srbiji šest je potencijalnih kupaca, uključujući Raiffeisen banku, AIK banku srpskog biznismena Miodraga Kostića i američko-europski konzorcij, kojeg čine Ripplewood Advisors, Direktna Banka i grčka Eurobank, piše Reuters.

U Novoj ljubljanskoj banci u Srbiji nisu potvrdili, niti negirali medijske izvještaje da se NLB natječe za kupovinu Komercijalne banke, a indirektno je potvrđena vijest u sjedištu u Ljubljani gdje su, prema informacijama Dela, rekli da je srpsko tržište kao najveće tržište u regiji predmet fokusa NLB Grupe, piše Blic Biznis.

Vlada Srbije planira prodati do 83,23 posto dionica Komercijalne banke, a u svibnju je objavila kriterije za potencijalne kupce. Ministarstvo financija priopćilo je prošle nedjelje kako je primilo šest važećih pisama od potencijalnih kupaca, ali nije dalo pojedinosti, piše Reuters.

Blic Biznis nedavno je pisao da bi investicijski fond "Ripplewood advisers" čiji je vlasnik ugledni američki biznismen Tim Colins, vrlo lako mogao ući u kupovinu Komercijalne banke zajedno sa domaćim investitorima.

Ovaj američki fond, čiji je vlasnik prošle godine posjetio Beograd u društvu bivšeg američkog državnog tajnika Johnna Kerryja, slovio je za ozbiljnog potencijalnog kupca Komercijalne banke još od prvih službenih najava o njenoj prodaji. Kako saznaje "Blic Biznis", sada kada se priča o privatizaciji ozbiljno zahuktala, Colins je i dalje ostao ozbiljan igrač, ali ne i investitor koji bi u kupovini Komercijalne banke nastupio samostalno.

Prošlog tjedna država je započela ispunjavati svoju obavezu, koja je dio aktualne prodaje Komercijalne banke, a koja je utvrđena još 2006. godine.

Srbija je od fondova iz Njemačke i Švedske na burzi kupila ukupno 1.159.000 dionica. Oba fonda zajedno su posjedovala 6,8 posto dionica Komercijalne banke, od čega je njemačkom fondu DEG Deutsche pripadalo 4,5 posto. Cijeli paket država je platila 5,1 milijardu dinara odnosno 43,7 milijuna eura.