'Ništa se od velikih stvari ne može realizirati ove godine. Recesija je duboka i ozbiljna'

U sklopu serije intervjua Imperativ uspjeha koje radimo s uspješnim poduzetnicima, menadžerima, stručnjacima i donosiocima odluka kako bi definirali prioritete nove Vlade, uglednog ekonomista Velimira Šonju upitali smo treba li gajiti optimizam jer turistička sezona ide nešto bolje nego su mnogi očekivali.

Trenutačno je turizam na oko 50 posto onoga gdje je bio lani, iako je bio sasvim realan strah od pada na 20 posto. Je li Vlada dobro procijenila?

„Bez obzira hoće li turizam biti 10 ili 20 postotnih bodova više ili manje u odnosu na lani, recesija je duboka i ozbiljna, najjača od Domovinskog rata. Negativni šok jači je od onog 2008.-2009. godine. Teško je prognozirati hoće li gospodarski pad biti 10, 11 ili 15 posto. To ovisi o jesenskim događajima, o razvoju pandemije. No, generalno smo u istoj situaciji kao i prije mjesec dana“, upozorio je Šonje, koji se slaže da će izazovi krize biti takvi da će Vlada morati vući nesvakidašnje poteze. Koji su to mogući potezi?

„Dio poteza vlade je zaboravljen. I financijski i strukturno se može dosta napraviti kroz privatizaciju. Indikativno je da je jutro nakon izbora objavljen tender za privatizaciju Croatia banke. To nije velika priča. Radi se o maloj banci od 0,45 posto bankarskog sustava, ali nadajmo se da ta objava pokazuje smjer razmišljanja nove vlade. Kroz privatizaciju dijela državnog portfelja bez javnog interesa - kao što su Croatia banka, marine, HPB, Narodne novine… - postoji potencijal povećanja prihoda, učinkovitosti i investicija. Nadam se da će se ohrabriti pa reaktivirati priču o uvrštenju dionica HEP-a na burzu. Država može zadržati određeni udio, ali se kroz bolje upravljanje i listanje dionica na burzi, HEP može transformirati u modernu energetsku kompaniju. Mogu se aktivirati mrtvi kapitali, u ovom trenutku to je prilika. To nije jedini instrument koji se može aktivirati, ali je sigurno jedna od tri do pet stvari koju treba napraviti“, kaže Šonje. Na pitanje zašto ne spominje autoceste kao mogući spas za javne financije Šonje odgovara:

„Ništa se od velikih stvari ne može realizirati ove godine. Tri mjeseca je nedovoljno. I prije lokalnih izbora u petom mjesecu sljedeće godine neće se buditi nezadovoljstvo javnosti i interesnih skupina. Nakon lokalnih izbora bit će 2-3 godine kada se mogu napraviti velike stvari.“

Šonje od Plenkovićeve Vlade očekuje povećanje dosadašnjih reformskih mini koračića kad je u pitanju pravosuđe, javna administracija i porezna reforma. Najavu daljnjeg smanjivanja poreza na dohodak ocjenjuje jako dobrom.

„Europski novac bit će ključan ali neće kapati sam od sebe, kao vodopad. Trebat će pripremati kvalitetne projekte“, upozorava Šonje koji je pomalo zabrinut za povlačenje tog EU novaca. „U dosadašnjem budžetskom razdoblju kasnili smo 3-4 godine, ali to možemo povlačiti sve do 2023.. Nešto smo naučili, pa smo ugovorili 90 posto. Tek treba doći još 6 milijardi eura do 2023. godine“.

Treba voditi računa, naglasio je Šonje, kako je europski Next Generation program zapravo plan „izgradnje“ nove gospodarske strukture, postavljanja cijelih novih lanaca vrijednosti. To je, procjenjuje, put u neki novi europski gospodarski nacionalizam, koji bi Hrvatska trebala iskoristiti kao priliku. Pri tome razuzdani državni intervencionizam u ovoj situaciji treba gledati kao nešto neizbježno zbog dubine krize. EU sredstva i praktično nule kamate su pak prilika koju ne bi trebali propustiti.

Ključna reforma za Šonju jest „…iz temelja reformirati sustav javnih poduzeća jer je on mrtvi kapital. To je vladavina partitokracije s nedostatkom profesionalnosti i dobrog menadžmenta“. Obrazovanje je prioritet broj dva, pogotovo povezivanje tržišta rada s obrazovnim sustavom. Slijedi zdravstvo.