Europska komisija je nedavno dala preporuku državama članicama da onim poduzetnicima koji su u godinama prije koronakrize ostvarivali dobit, omoguće da porezni gubitak iz 2020. i 2021. godine umanje za dobit ostvarenu prije pandemije. Kako se čini, Hrvatska tu preporuku neće primijeniti.
Na konkretno pitanje jesu li razmišljali o tome da provedu preporuku o nacionalnom poreznom tretmanu gubitaka tijekom krize uzrokovane bolešću covid-19, imaju li možda neke izračune oko toga te ako preporuku neće provesti, da objasne zašto, iz Ministarstva financija su izbjegli dati izravni odgovor, navodeći umjesto toga druge mjere koje su već primijenjene ili stoje na raspolaganju hrvatskim poduzetnicima.
Niz mjera
"Republika Hrvatska je već donijela niz mjera koje olakšavaju poslovanje poduzećima pogođenim pandemijom covida-19, a koje smatramo važnim dijelom oporavka gospodarstva. Tako se od 2020. godine sve mjere donesene u vidu potpora ne smatraju oporezivim prihodom odnosno primitkom dok se istovremeno priznaju troškovi koji se plaćaju iz tih potpora, čime se u pravilu dvostruko utječe na smanjenje porezne osnovice. Nastali gubitak se može prenositi sljedećih pet godina, a što će vrijediti i za gubitak 2020. i 2021. godine", odgovorili su.
Iz toga proizlazi da hrvatskim poduzetnicima sada neće biti ponuđeno da gubitke iz pandemijskih godina prebiju porezima koje su platili prije. Prošli mjesec je ministar financija Zdravko Marić za Poslovni dnevnik oko te preporuke Europske komisije odgovorio kako se "još radi na rješenjima s tim u vezi", što je moglo značiti da šanse ipak ima.
Inicijativa
U Hrvatskoj udruzi poslodavaca kažu kako su još lani imali sličnu inicijativu prema Poreznoj upravi kojoj su slali prijedlog da se regulatorno predvidi mogućnost korištenja ostvarene dobiti iz 2019. godine za pokriće budućih gubitaka. Glavna ekonomistica HUP-a Iva Tomić navodi i da poslodavci imaju jedan dugoročniji prijedlog, da se plaćanje poreza na dobit odvija u trenutku isplate dobiti, što znači ukidanje akontacijskog plaćanja i "kreditiranja" države. Što se, pak, aktualne krize tiče, tražili su produljenje razdoblja prava na prijenos poreznih gubitaka za koje pravo na korištenje istječe 2020. godine za dodatne četiri godine.
"Ministarstvo financija nije prihvatio tu inicijativu, iako njezina implementacija ne bi negativno utjecala na državni proračun-porezne prihode u 2020. godini", kaže nam Iva Tomić. Dodaje da HUP svakako podržava preporuku Komisije kojom se države članice potiču da tvrtkama omoguće prenošenje gubitaka u prethodno razdoblje barem za prethodnu fiskalnu godinu te da bi ta mjera posebno koristila malim i srednjim tvrtkama koje su najviše izložene pandemijskoj krizi.
Ukupno uplaćeni porez na dobit u 2019. je bio 9,3 milijarde kuna, slično kao i u 2020., ali je, kako napominje glavna ekonomistica HUP-a, u prošloj godini porez na dobit imao veći udjel u ukupnim poreznim prihodima državnog proračuna (12,7 posto) nego godinu prije (11,2 posto).