'Nije me strah, znam kako se radi u europskim projektima. 22 mlrd eura samo su brojke'

Ne prepleće hrvatske i engleske izraze kao što je kod nas već postalo maltene normalno, ne govori “cronglish”, izražava se suzdržano, precizno i vrlo formalno, s mukom se probijamo kroz rječnik njezina kompliciranog resora i pustih milijardi eura kojima se bavi. Nataša Tramišak, 38-godišnja pravnica, nova je ministrica regionalnog razvoja i fondova EU iz slavonskih redova HDZ-a, koja tvrdi da joj je “opće dobro, zaštita javnog novca, javnih resursa i potreba misao vodilja”. To zvuči ohrabrujuće. Svakako, ne čuje se često. Biografija pak pokazuje da se usavršavala za upravljanje projektima i javnu nabavu te strateško planiranje. Dolazi iz Osijeka gdje je vodila županijski odjel za investicije i europske fondove te antunovačku Agenciju za održivi razvoj.

Ured joj je sada na šestom katu u Miramarskoj ulici, sa staklenim zidom i terasom odakle puca pogled na grad i Medvednicu. Tu je tek koji tjedan, uglavnom za golemim stolom s računalom, još kaže da na terasu nije ni kročila. Čini to sada, za fotografiranje, jedva otvara vrata. Vitka, u poslovnom bijelo-crnom odijelu, uz koji se usudila navući štikle cvjetnog uzorka, mirno ali pomalo odsutno pozira. O tome kako joj je u kolovoški pustom Zagrebu, gdje voli trčati, jer to joj je hobi, nismo stigli ćaskati. Nije imala vremena.

Vlada je na godišnjem, a vi ste jedva našli 45 minuta za intervju. Prvo pitanje neizbježno je stoga - što radite?

- Novo programsko razdoblje je pred nama, 2021.-2027., tu su velike mogućnosti za Hrvatsku, a zajedno s programom EU sljedeće generacije ukupno je u pitanju 22 milijarde eura. Procesi za pripremu su vrlo kratki. Do rujna moramo znati u kojem smjeru će ići naši operativni programi, imati spremnu Nacionalnu razvojnu strategiju 2030. kako bi mogla u Sabor i definirati velike strateške projekte koji su u visokoj fazi spremnosti te se mogu realizirati u vrlo kratkom periodu. To su sad prioriteti.

Paralelno, dovršavamo aktualni višegodišnji financijski okvir 2014.-2020. godine. Imamo stopu ugovorenosti od 98 posto, međutim apsorpcija je na 38 posto. Završavamo javne pozive koji su bili raspisani, pripremamo projekte za ugovaranje, ali i radimo na ubrzavanju onih koji su u tijeku. Potpisuju se aneksi ugovora, rade se realokacije kako bi se pronašla sredstva za sve potrebe koje imamo vezano uz podršku gospodarstvu i nastavak mjera očuvanja likvidnosti i radnih mjesta za vrijeme pandemije.

Što se ugovara?

- Prije desetak dana smo za razvoj širokopojasne infrastrukture potpisali ugovor u vrijednosti gotovo 500 milijuna kuna, a u pripremi je još 13 projekata vrijednih 651 milijun kuna također za razvoj širokopojasne infrastrukture u tzv. bijelim područjima, u područjima gdje nema komercijalnog interesa za te investicije. Kanimo ih potpisati do kraja kolovoza. Pripremamo i veliki projekt za e-škole koji ćemo potpisati zajedno s Ministarstvom znanosti i obrazovanja također krajem mjeseca. On je vrijedan gotovo milijardu kuna.

Uletjeli ste u žižu…

- Da, ali sam u provedbi europskih projekta u Osječko-baranjskoj županiji već 11 godina, upoznata sam sa svim procesima i mogućnostima, kako na lokalnoj i regionalnoj razini tako i na nacionalnoj razini. Ovo meni nije ništa nepoznato niti novo, dapače.

Ministrica ste za 22 milijarde eura. Zvuči impresivno.

- Veliki je uspjeh Vlade na čelu s predsjednikom Andrejem Plenkovićem da smo, kroz diplomatske razgovore i pregovore, uspjeli doći do više sredstava od onih na koje smo po nekom ključu i formuli Europske komisije trebali osigurati. Zbog nas je Komisija dodala jedan poseban članak vezan za kohezijsku politiku, za dodatnih 400 milijuna eura, i 100 milijuna eura za ruralni razvoj, odnosno pomoć poljoprivrednicima. To su velike mogućnosti.

Da, premijer se već pohvalio time. No što vas motivira, zašto ste se prihvatili tog posla?

- Dolazim s istoka Hrvatske, a ovdje vidimo priliku komunicirati strateške projekte koji mogu najnerazvijeniji dio Hrvatske podići na novu razinu. To mi je motivacija i poticaj, da usmjerim prioritete kohezijske politike.

Dosad, dakle, to nije bilo dobro?

- U prethodne četiri godine su pokrenuti ti procesi, međutim morali smo čekati novo programsko razdoblje kako bismo ispravili staru podjelu Hrvatske na NUTS 2 regije (skraćenica za statističke regije punog naziva “nomenklatura prostornih jedinica za statistiku”, ujedno važan alat za kohezijsku politiku op. ur.). To je vrlo bitno i za kartu regionalnih potpora poduzetnicima.

Što to znači? Imamo nove regije?

- Umjesto dvije formiramo četiri regije sukladno stupnju njihove razvijenosti. Jedna od njih je panonska Hrvatska, koja obuhvaća osam manje razvijenih županija. Uz pet slavonskih, tu su i Bjelovarsko-bilogorska, Sisačko-moslavačka i Karlovačka županija. Po razvijenosti su ispod 45 posto prosjeka EU i u sljedećem programskom razdoblju će moći osigurati veće bespovratne potpore poduzetnicima, do 55 ili 70 posto umjesto sadašnjih 35 ili 45 posto. To je značajna razlika.

Poduzetnici iz regije panonska Hrvatska dobivat će do 70 posto novca za projekte koje prijave? Kako će to funkcionirati u ostalim regijama, kako će proći poduzetnici koji su u Zagrebu?

- Tako je. Grad Zagreb je najrazvijenija NUTS 2 regija, on je na 124 posto prosjeka EU. Poduzetnici u Zagrebu neće ništa izgubiti. Moći će dobiti maksimalno 40 posto potpora, dosad su dobivali do 45 posto. No stopa povrata na investiciju u Zagrebu je veća i brža nego u svim ostalim dijelovima Hrvatske. Ostale regije su jadranska Hrvatska i sjeverna Hrvatska, a one će zadržati istu stopu potpore kao i do sada, 35 do 45 posto, sukladno postocima razvijenosti koje imaju.

Postojanje dvije statističke regije, kontinentalne i jadranske Hrvatske, bilo je problem za istok Hrvatske?

- Da. Ta podjela je bila umjetna, spojene su bile manje razvijene regije s najrazvijenijima, a gledao se prosjek. Ovog mjeseca smo pokrenuli pregovore s Europskom komisijom da nova karta regionalnih potpora stupi na snagu već 2021. godine. Time se dodatno motivira poduzetnike na ulaganja i proizvodnju, a privlači investitore u manje razvijena područja. To je također jedan od važnih razlog zašto sam ostala u uredu.

Slavonija je i ekonomski i demografski devastirana. Što je učinjeno za nju iz fondova EU, a što bi se moglo?

- Moram istaknuti Projekt Slavonija, koji je pokrenut 2016. godine, gdje se vide veliki pomaci u povlačenju sredstava EU.

Koliko?

- U programu Vlade je bilo 18,7 milijardi kuna, a do sada je u tri godine ugovoreno 13,5 milijardi kuna. Govorimo o zaista velikom skoku.

Koliko je od toga iskorišteno?

- Apsorbirano je do sada 4-5 milijardi kuna. Taj projekt treba dodatno ojačati i uključiti, osim fondova EU i Ministarstva regionalnoga razvoja, i sva ostala ministarstva. Ključno je Ministarstvo poljoprivrede za kreiranje dodatnih politika i programa za razvoj istoka Hrvatske.

Na čemu se sada radi, imate li neki primjer?

- U pripremi je projekt za izgradnju novog kliničko-bolničkog centra u Osijeku. Procjenjuje se na dvije milijarde kuna. On je bitan za cijelu panonsku regiju.

Nesumnjivo, za zdravstvo, ali ne baš u ekonomskom smislu.

- To je važno i za demografsku sliku, pa i za javnu sliku i percepciju prilika u Slavoniji, za osjećaj sigurnosti stanovništva. Javna infrastruktura nosi upravo to. Stalno spominjemo da je gospodarstvo to koje treba potaknuti u razvoju, investicije, zapošljavanje, radna mjesta, ali važno je i to što stanovništvu može ponuditi javni sektor, javna infrastruktura. Zdravstveni sustav i sigurnost tog sustava je vrlo bitna stvar.

Vidi li se efekt od uloženih 4-5 milijardi kuna? Gdje?

- Vidi se, naravno. U pitanju je 2000-3000 projekata koji se provode ili su završeni, od OPG-a i malih i srednjih poduzetnika do općina, gradova, županija, javnih institucija koji su time zadovoljili neke svoje potrebe.

Kako izmjeriti efekt nakon novog programskog razdoblja? Ako je panonska Hrvatska na 45 posto europskog prosjeka, na koliko bi morala biti na kraju, za pet, šest ili deset godina?

- Postotak razvijenosti ne ovisi samo o povlačenju europskih fondova nego ima i puno drugih parametara. Odgovor će dati Nacionalna razvojna strategija do 2030. godine. No moram spomenuti da, osim na istoku Hrvatske, imamo i drugih slabije razvijenih regija, a kroz kohezijsku politiku ćemo voditi računa i o njima. Spomenula bih projekt Dalmatinska zagora, Lika, Banovina i Gorski kotar, to su deprivirana područja koja trebaju dodatan program i poticaj.

Kada će biti gotova Nacionalna razvojna strategija do 2030.?

- U nacrtu je i brusimo zadnje detalje, prilagođavamo je novonastaloj situaciji zbog pandemije koronavirusa i krize koja nas je zadesila. Neki parametri se moraju korigirati. Vjerujem da ćemo je u sljedećih mjesec dana imati spremnu za prezentaciju na Vladi i javnu raspravu, a tijekom listopada za Sabor. Svakako, do kraja godine će biti usvojena.

Pripremate nove operativne programe za 2021.-2027. Hoće li oni slijediti postojeće?

- Zadržat ćemo dobre programe i projekte, gdje je bilo najviše iskaza interesa javnog sektora i gospodarstvenika, ali ćemo ih kreirati prema potrebama regija. Idemo u smjeru regionalnih operativnih programa za panonsku Hrvatsku, Grad Zagreb, sjevernu Hrvatsku i jadransku Hrvatsku. Korisnici će se javljati na natječaje samo za određenu regiju, jer je velika razlika između potreba Slavonije i Dalmacije, a poljoprivrednici se, primjerice, bave različitim poljoprivrednim kulturama i proizvodima. Ovako će imati specijalizirane natječaje.

Boris Kovačev / CROPIX

Bitno je i to da ćemo vrlo brzo od svih županija zatražiti velike strateške projekte za koje ćemo direktno komunicirati s Europskom komisijom da se odmah uvrste u novo programsko razdoblje i budu direktno financirani.

Što pak to znači, odmah i direktno? Iz europskog instrumenta EU sljedeće generacije? Ili?

- Za projekte koji su predviđeni smjernicama Komisije za instrument EU sljedeće generacije, a ostalo može biti financirao iz novog VFO-a kao strateški projekt, kao što je bio slučaj s Pelješkim mostom. Za njega su se direktno našla sredstva u dogovoru s Europskom komisijom.

A imaju li županije takve strateške projekte spremne?

- Imaju. Sustav upravljanja i praćenja politike regionalnog razvoja postoji, županijske razvojne agencije već pripremaju razvojne planove županija i prikupljaju bazu projektnih prijedloga i ideja. Mi ćemo od svih tih projekata tražiti nekoliko velikih.

Primjer?

- Već spomenuti klinički bolnički centar u Osijeku, te u Splitu dogradnja kliničko-bolničkog centra. Pripremaju se i regionalni distributivni centri za voće i povrće u svih 20 županija, koji su vrlo bitni za razvoj poljoprivredne proizvodnje. Osim toga tu je i prometna infrastruktura, željeznica. U pandemiji se utvrdilo da nam je ona jako bitna.

Kako će se povlačiti novac iz instrumenta EU sljedeće generacije, koji je nastao kao reakcija na koronakrizu, a kako iz višegodišnjeg financijskog okvira?

- Novi VFO ide preko javnih poziva kao i do sada, uz iznimku velikih strateških projekata. Za EU sljedeće generacije bit će izrađen nacionalni plan oporavka, a nacrt plana će biti gotov do listopada. To koordinira sam predsjednik Vlade. Idemo s velikim projektima koji su već spremni za realizaciju, imaju gotovu projektno-tehničku dokumentaciju i projektne studije, te se uklapaju u smjernice.

U sklopu tog instrumenta bit će i daljnja potpora jačanju gospodarstva kako bi ono moglo zadržati radna mjesta te će se nastaviti s već pokrenutim mjerama, a razgovaramo s Komisijom i o poticanju investicijskog ciklusa. Vidimo da je dosad bila velika potražnja za malim i mikro zajmovima jer je stiglo više od 3000 zahtjeva u HAMAG BICRO. Za to smo sada pronašli u ovom programskog razdoblju dodatnih 200 milijuna eura, kako bi svi zahtjevi koji su u obradi mogli biti pušteni do kraja godine.

I reforma javne uprave će, osim toga, biti financirana iz tog programa, a veliki dio će činiti njena digitalizacija.

Najavljen je mogući avans za ovu jesen iz potprograma React EU?

- Da, ako u listopadu dostavimo Komisiji nacionalni plan oporavka i brzo ga usuglasimo s njom, možemo očekivati avansna sredstva od oko 200 milijuna eura. To će biti za kompanije - krediti za likvidnost, potpore za skraćeno radno vrijeme kao i poticanje samozapošljavanja, pri čemu bi se ta potpora podigla na 130 tisuća kuna.

Neki konzultanti za fondove EU kažu kako naša javna uprava nema kapaciteta za toliku količinu projekata i novca u kratkom vremenu te da bi trebalo angažirati vanjske stručnjake, konzultante i znanstvenike.

- Imamo dobar institucionalni okvir, ali morat ćemo raditi na grupiranju kako bismo koncentrirali kapacitete iz više resora. Prvenstveno tu mislim na sustave kontrola i provedbe. Po razini ugovorenosti vidimo da su ministarstva kao upravljačka tijela prve razine odradila dobar posao, a ono gdje se trebamo poboljšati su kapaciteti provedbe. Svakako da će kompletna zainteresirana javnost, pa i znanstvena, biti uključena u radne skupine i programiranje.

Ne namjeravate veće dodatno zapošljavanje?

- Prvenstveno ćemo vidjeti gdje sve imamo stručne resurse u sustavu.

Zadovoljni ste s količinom ljudi i znanjem? Nemamo problem?

- Mislim da možemo apsorbirati sredstva, a trebamo smanjiti dio procesa, pojednostaviti i unificirati pravila. Konzultanti i njihovo iskustvo je sigurno tu dragocjeno i dobrodošlo, poslušat ćemo sve savjete struke. Ova sredstva možemo povući međuresornom suradnjom, ali i, što je jako bitno, samo dobrom suradnjom kompletnog gospodarstva, civilnog i javnog sektora.

Znate li gdje je nama bio najveći problem dosad? Postupci javne nabave. Imali smo novi zakonski okvir iz 2017. godine, usklađen s europskom direktivom, i vidimo da smo neke stvari prenormirali. To možemo promijeniti. Vidimo i gdje smo činili greške, zbog čega su se događale i financijske korekcije, odnosno umanjivala se sredstva iz europskog proračuna. Možemo reći da sada postoji dovoljno ekspertize da se te greške ne ponavljaju.

Koliko je bilo financijskih korekcija?

- Taj podatak na razini cijelog sustava nemamo, projekti su još u tijeku. Nećemo ga niti znati dok se cijela financijska perspektiva ne provede do kraja.

A korupcija?

- Svi mehanizmi provedbe projekata su tako postavljeni da je spriječe ili svedu na najmanju moguću mjeru. U situacijama da se ipak nešto dogodi, postoji dugotrajan proces kontrole.

Dosad nadzorna tijela Europske komisije nisu pronašla slučajeve korupcije?

- Nisu. Davali su savjete i preporuke kako sustav poboljšati. Jasna su pravila i procedure provedbe tih fondova, a ako to ne odradite, vi ne možete ni doći do europskih sredstava.

No sada se ide u pojednostavljivanje, pa…

- Brzina prijave će se ubrzati, pojednostaviti dokumentacija koja se dostavlja, međutim procedure postupaka javne nabave, načela, transparentnost će ostati isti.

Nije vas pomalo strah veličine zadatka koji ste preuzeli?

- Pa gledajte, važno je poznavati metodologiju i principe rada. Ostalo su samo brojke. Niz godina sam u javnom sektoru i prvenstveno mi je opće dobro, zaštita javnog novca, javnih resursa i potreba misao vodilja, kako na lokalnoj, regionalnoj razini, tako i sada na nacionalnoj.

Politički vas se percipira kao čovjeka Ivana Anušića, potpredsjednika HDZ-a i župana koji je u Slavoniji osigurao stranci dobar rezultat na izborima. Što kažete na to?

- Važan je element uključivost i bez toga ne možemo ni očekivati razvoj. Župan Ivan Anušić i predsjednik Vlade Andrej Plenković prepoznali su koliko je važna sinergija djelovanja svih razina vlasti, što je uvelike pridonijelo razvoju Slavonije. To su birači i prepoznali na izborima te je HDZ osvojio 8 mandata u IV. izbornoj jedinici, što je rezultat bez presedana. Premijer Plenković odabrao je tim i sada smo svi usmjereni na provedbu programa Vlade i borbu s izazovima s kojima je Hrvatska suočena.

Ovaj je projekt financiran uz potporu Europske komisije. Ova publikacija [objava] odražava samo stajalište autora te se Europska komisija ne može smatrati odgovornom ni za kakvu upotrebu informacija sadržanih u njoj.