Nezaposlenost pada već 27 mjeseci zaredom: Na burzi u lipnju 98.709 prijavljenih osoba

Registrirana nezaposlenosti nastavila je padati i 27. mjesec zaredom pa je u lipnju na burzi bilo 98.709 prijavljenih osoba, 7.089 manje nego u istom mjesecu lani. Ipak, na mjesečnoj razini nezaposlenost je blago porasla, nakon četiri mjeseca uzastopnog pada, za jedan posto ili 951 osobu.

"Rast broja nezaposlenih na mjesečnoj razini može odražavati ranije započeto sezonsko zapošljavanje zbog kojeg je učinak sezonalnosti tijekom lipnja bio skromniji", objašnjavaju analitičari RBA. Uz uobičajene sezonske obrasce kretanja, u ovoj godini očekuju nastavak pozitivnih trendova na tržištu rada, ali ujedno napominju da će kretanja djelomično ovisiti i o intenzitetu prisutnog usporavanja gospodarskih aktivnosti u europodručju i ostalim tržištima.

Stopa nezaposlenosti u lipnju je iznosila je 5,6 posto, kao i mjesec ranije. Njezin rast na kraju je spriječio veći priljev aktivnog stanovništva, na mjesečnoj razini za 1,3 posto, a na godišnjoj 0,6 posto. Tako je na kraju lipnja bilo radno aktivno 1.756.389 osoba.

Zadržavanje rekordno niske nezaposlenosti, smatraju analitičari RBA, odraz je otpornosti tržišta rada zbog nedostatka radnika u pojedinim djelatnostima, uz još uvijek snažnu potražnju za radom. Na to upućuje i stopa slobodnih radnih mjesta kojih je na kraju lipnja bilo gotovo 20 tisuća, što je ipak 11,8 posto manje nego mjesec ranije.

Prema podacima HZZ-a broj zaprimljenih zahtjeva za boravak i rad stranih radnika u prvih šest mjeseci ove godine iznosio je 107,4 tisuće. Odnosili su se na 399 zanimanja, a najtraženija su bila iz građevinskih i uslužnih djelatnosti. Pozitivno mišljenje dobilo je 90.856 zahtjeva. Najviše zaprimljenih zahtjeva pristiglo je iz Grada Zagreba, a slijedi Istarska i Splitsko-dalmatinska županija.

Među nezaposlenim osobama njih 14.445 ili 14,6 posto bilo je bez radnoga iskustva. Od preostalih 84.264 su prethodni bili zaposleni, najviše ih dolazi iz prerađivačke industrije (15,1 posto) zatim iz trgovine (13,6 posto), ugostiteljstva (10,1 posto), javne uprave i obrane (9,4 posto) te građevinarstva (8,3 posto).