Nezabilježen napad američkog predsjednika na guvernera središnje banke srušio Wall Street

Neočekivana eskalacija trgovinskog rata između SAD-a i Kine i ljutita reakcija američkog predsjednika Donalda Trumpa na govor predsjednika Feda Jeromea Powella, oštro je u petak spustila burzovne indekse na Wall Streetu, koji su tako zabilježili gubitke i četvrti tjedan zaredom, dok raste strah investitora da se kraju približava desetljeće dug gospodarski uzlet.

Iako je tijekom tjedna Wall Street bio na putu blagog oporavka, nakon tri tjedna oštrog pada cijena dionica, eskalacija trgovinskog rata, kao i dosad nezabilježeni, oštri napadi nekog američkog predsjednika na čelnika Feda, rezultirali su gubitcima četvrti tjedan zaredom.

Dow Jones indeks potonuo je tako prošloga tjedna 0,99 posto, na 25.628 bodova, S&P 500 izgubio je 1,42 posto na vrijednosti, završivši tjedan na 2.847 bodova, a Nasdaq 1,87 posto, na 7.751 bod.

Samo u petak Dow je potonuo oštrih 623,34 bodova ili 2,3 posto, S&P čak 2,59 posto,a Nasdaq 3 posto. Pad S&P-a za više od dva posto u jednom danu dogodio tako treći put od početka kolovoza, a u zadnjih četiri tjedna taj je indeks potonuo za čak 5,8 posto.

Kina je, naime, u petak najavila da će u znak odmazde na ranije najavljene dodatne američke carine na svoj izvoz u SAD, uvesti carine na američku robu vrijednu 75 milijarda dolara, prvi put i na sirovu naftu. Peking će od početka rujna odnosno sredine prosinca uvesti carine u rasponu od pet do 10 posto na 5078 proizvoda iz SAD-a, uključujući soju, sirovu naftu i male zrakoplove.

Najavljene su i 25-postotne carine na uvoz automobila iz SAD-a te 5-postotne carine na uvoz automobilskih dijelova koje će stupiti na snagu 15. prosinca.

Odmazda je to Pekinga na poteze Trumpa koji je ranije uveo visoke carine na kineski uvoz u vrijednosti 250 milijarda dolara i najavio dva nova kruga carina na dodatnih 300 milijarda dolara kineskog uvoza, početkom rujna i sredinom prosinca, uključujući mobitele, laptope, odjeću i igračke.

Američki predsjednik Donald Trump odmah je oštro reagirao, poručivši putem Twittera da SAD ne treba Kinu. "Našim snažnim američkim kompanijama je stoga naređeno da odmah počnu tražiti zamjenu za Kinu, uključujući da se vrate DOMA i svoje proizvore rade u SAD-u", tweetnuo je.

Nejasno je po kojem bi zakonu Trump mogao narediti američkim kompanijama da prekinu svoje poslovanje u Kini ili da prestanu nabavljati određene proizvode iz te zemlje. Kasnije je Trump najavio i dodatne carine u visini od 5 posto na kinesku robu vrijednu 550 milijardi dolara.

"Mnogo je zabrinutosti. Rekao bih da je Trumpovo tweetanje uznemirujuće. Ovo je poštena reakcija tržišta. Mislim da nitko nije vjerovao da će se sve dići na ovu razinu", kaže Michael O'Rourke, strateg pri HJonesTradingu.

Trump: Tko je veći neprijatelj: Jay Powell ili Xi?

Uz eskalaciju trgovinskog rata, investitore na globalnim burzama već neko vrijeme muče i druge neizvjesnosti - nastavljeni prosvjedi u Hong Kongu, izbijanje političke krize u Italiji i nastavljena trakavica oko britanskog brexita. Zbog svega, pribojavaju da se približava završetak desetljeće dugog gospodarskog uzeta.

Mira im ne daje ni krivulja prinosa 2-i 10-godišnjih američkih državnih obveznica, koja je svako malo inverzna, odnosno prinosi po 2-godišnjim obvzenima premaše one po 10-godišnjim, što predstavlja klasični signal nadolazeće recesije.

Najviše se uzdaju u to da će Fed nastaviti sa snižavanjem kamatnih stopa, nakon što je u srpnju ključnu kamatnu stopu snizio za 0,25 postotnih bodova po prvi put u zadnjem desetljeću.

Cijeloga tjedna stoga su nestrpljivo očekivali govor predsjednika Feda Jeromea Powella, koji je na seminaru u Jackson Holeu u petak tek izjavio da će Fed "odgovarajuće djelovati" kako bi američka ekonomija ostala zdrava u sve lošijim uvjetima u svjetskom gospodarstvu, no nije signalizirao daljnje smanjenje kamatnih stopa.

Trump je odmah uputio oštru kritiku Powellu. "Moje je jedino pitanje je tko nam je veći neprijatelj: Jay Powell ili kineski predsjednik Xi?", tweetnuo je.

Kasnije je Powellu poručio i da ga neće zaustavljati ako ponudi ostavku na čelu Feda.

To je dosad nezabilježen napad jednog američkog predsjednika na guvernera središnje banke, a u pozadini svega je Trumpovo inzistiranje da Fed spusti kamatnu stopu za 1 postotni bod kako bi se pomoglo gospodarstvu. No, to bi značilo da Fed vodi monetarnu politiku koja se obično vodi kad gospodarstvo bilježi oštar pad, što zasad nije slučaj.

"Trump se čini gnjevnim zato što je Kina reagirala na ono što je SAD učinio. Sada ima mini napad bijesa i ljut je na sve. Ljut je na Kinu, a krivnju za tržište i ekonomiju pokušava svaliti na Powella", kaže David Katz iz Matrix Asset Advisorsa, dodajući da je u ovoj točki vrlo jasno da do gospodarskog usporavanja dolazi zbog trgovine, a vrlo malo sve to ima veze s Fedom.

Bernard Baumohl, glavni direktor pri Economic Outlook Group in Princeton, slaže se s njime.

"Najveća glupost je vjerovanje da će se snižavanjem kamatnih stopa za 25 ili 50 baznih bodova bilo što učiniti na oživljavanju gospodarstva. Ne tražite od Feda da spašava ekonomiju, jer ovoga puta on to neće moći učiniti", poručuje.

I na europskim burzama cijene dionica u petak su oštro pale, međutim zbog ranijih dobitaka, indeksi su završili tjedan u plusu. Tako je frankfurtski DAX prošli tjedan ojačao 0,42 posto, na 11.611 bodova, a pariški CAC za 0,49 posto, na 5.326 bodova. Londonski Ftse međutim oslabio je 0,32 posto, na 7.094 boda.

Na Tokijskoj burzi Nikkei indeks porastao je 1,4 posto, na 20.710 bodova.