U sklopu Nexe grupe posluje 16 tvrtki u Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini, u kojima je zaposleno više od 1700 radnika, od čega većina, nešto više od 1000 u Hrvatskoj, gotovo 550 u Srbiji te više od 100 u BiH. Nexe grupa bavi se proizvodnjom cementa, betona, agregata, betonskih elemenata, crijepa i cigle, keramičkih pločica, a u sustavu grupe posluju i Luka Tranzit Osijek te tvrtka za gospodarenje otpadom Ekonex. U svom poslovanju grupa se, kako naglašavaju iz Nexea, vodi smjernicama politike kvalitete kojima se obvezala da će kroz djelovanje svog sustava upravljanja kvalitetom, između ostalog, težiti što većem zadovoljstvu svojih kupaca, kontinuirano sprečavati onečišćenje okoliša, osigurati zdravo i sigurno okruženje za svoje zaposlenike i dobavljače i, kada je to primjenjivo, uvoditi nove tehnike i tehnologije u skladu s dobrom industrijskom praksom i najboljim raspoloživim tehnikama. S Ivanom Ergovićem, predsjednikom Uprave Nexe grupe, razgovarali smo o poslovanju Nexe grupe, planovima i investicijama te o mogućim akvizicijama. Razgovarali smo i o stanju u Hrvatskoj udruzi poslodavaca, mjerama Vlade RH te o poslovnom ozračju i okruženju.
Kakva je bila prošla godina za Nexe grupu?
- Godina za nama donijela je velike promjene u našim životima, ali smo se mi u našem poslovanju brzo prilagodili. Već s prvim danima ožujka u svim tvrtkama grupe maksimalno smo se usmjerili na povećanje zaštite zdravlja naših zaposlenika, poslovnih partnera, ali i zajednica u kojima djelujemo. Donirali smo 1,75 milijuna kuna u nabavu respiratora, medicinskih uređaja, razne zaštitne opreme u Hrvatskoj i regiji. Suočavali smo se s izazovima logističke prirode, pogotovo u prekograničnom transportu. Cijelo to vrijeme niti jedan dan niti jedna naša tvornica nije zaustavljala svoje poslovanje, kako u proizvodnji, tako i u prodaji, ali i u svim ostalim poslovnim procesima.
Kakve ste rezultate ostvarili?
- Protekla godina za nas je još jedna u nizu uspješnih. Godinu ćemo završiti s ukupnim prihodom od gotovo 1,2 milijarde kuna, što je rast od 6 posto u odnosu na 2019. Prema ostvarenim prihodima od prodaje, rast je 7 posto u odnosu na 2019. Dakle, nastavljen je trend rasta koji ostvarujemo unatrag nekoliko godina. Posebno bih istaknuo rast naše profitabilnosti kao rezultat veće prodaje i ostvarenih ušteda, prije svega u dijelu energetske učinkovitosti naših tvornica. Aktualna kriza uzrokovana pandemijom covida-19 najviše je utjecaja imala na naš segment crijepa i cigle. U tvornici crijepa u Vinkovcima i cigle u Sremskim Karlovcima covid nas je zatekao u trenucima dovršetka ulaganja u proizvodne linije. Radi se o opremi inozemnih dobavljača, pa smo se suočili s kašnjenjem pokretanja linija i nedostatkom asortimana. Uspješno poslujemo u svim zemljama u kojima smo prisutni. Oko 26 posto prihoda od prodaje ostvarujemo u Srbiji, 17 posto u Bosni i Hercegovini, a 41 posto u Hrvatskoj. Preostalih 15 posto ostvarujemo na ostalim tržištima od Slovenije, Austrije, Mađarske do Rumunjske, Bugarske, Kosova, Crne Gore… U Srbiji smo prošle godine ostvarili najveći rast u odnosu na 2019., dok u BiH u odnosu na plan zaostajemo u segmentu betona.
Koliko ste investirali posljednjih godina?
- Katalogom investicija Nexe grupe za razdoblje 2020.-2025. predviđena su ulaganja u projekte za unapređenje poslovanja, dakle razvoj, modernizaciju, efikasnost i inovacije. Te projekte podijelili smo u dva segmenta: ulaganja u povećanje energetske učinkovitosti, povećanje udjela korištenja alternativnih goriva i obnovljivih izvora energije, s jedne strane, te ulaganja u optimizaciju proizvodnog programa, optimizacije troškova proizvodnje, povećanje efikasnosti i uvođenje novih proizvoda s druge strane. U posljednjih deset godina Nexe grupa je u svoje tvornice uložila 530 milijuna kuna, a samo tijekom 2020. godine u grupi su realizirane investicije u vrijednosti od gotovo 90 milijuna kuna.
Nexe grupa uspješno je dovršila proces predstečajne nagodbe. Jeste li imali problema u tom procesu?
- Institut predstečajne nagodbe, posebno za naš sektor, bio je ključan za očuvanje mnogih tvrtki i radnih mjesta jer je dobiveno vrijeme za kvalitetno restrukturiranje. Međutim, sam predstečajni postupak nije ključan za uspješan nastavak poslovanja. U našem slučaju, osim restrukturiranja, došlo je i do promjene pristupa u poslovanju, što je rezultiralo stabilizacijom i uzlaznim trendom u financijskim pokazateljima poslovanja, naravno, uz uspješnu implementaciju mjera financijskog i operativnog restrukturiranja
Jeste li potpuno konsolidirali grupu?
- Nexe grupa upravo ovih dana dovršila je i ogroman proces refinanciranja financijskog duga. Uz činjenicu da na ovaj način dobivamo financijsku stabilnost za buduće razdoblje, pozitivan efekt je i smanjenje financijskih rashoda. Iz takve pozicije nastavljamo s procesima reorganizacije našeg poslovanja konsolidacijom našeg poslovanja u tri zemlje u kojima smo prisutni – Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini, a tako da se procesi, koji zbog svoje prirode mogu tako biti organizirani, odvijaju na isti način na svim našim lokacijama. Cilj je maksimalno racionalizirati sve poslovne procese, povećati poslovnu efikasnost koncentracijom tehnologije, radne snage, znanja i drugih resursa. Sve ove aktivnosti provode se usporedo s procesom redefiniranja naše strategije poslovanja, što će biti jedan od naših prioriteta u narednim mjesecima.
Spominje se jedna ozbiljnija akvizicija: možete li nešto reći o tome?
- Zahvaljujući našoj financijskoj stabilnosti i rezultatima poslovanja Nexe grupa spremna je za moguće akvizicije. Ne možemo biti konkretni, ali mogu potvrditi da trenutno razmatramo neke od potencijalnih akvizicija.
Kako posluje vaša cementara?
- Naša tvornica cementa, koja je ujedno i vodeći proizvođač, prijevoznik i ugrađivač svježeg betona u Hrvatskoj i regiji, po svim je pokazateljima najveća tvrtka u poslovnom sustavu Nexe grupe. Godina 2020. nastavak je izvrsne 2019., koju su okrunila i priznanja poput Zlatne kune za najuspješnije veliko trgovačko društvo Osječko-baranjske županije i nagrade Hrvatskih izvoznika za najboljeg izvoznika u Mađarsku. Ulaganja usmjerena na poboljšanje tehnologije, povećanje energetske učinkovitosti u proizvodnji i unapređenje procesa donose svoje efekte, uz kontinuirano jačanje i unapređivanje prodaje i odnosa s kupcima, što potvrđuje i međunarodno priznanje ICERTIAS “Prijatelj kupaca”, koje naša tvornica odnedavno nosi.
Kako unutar grupe imate tvrtku Ekonex koja se bavi zbrinjavanjem otpada, možete li malo reći o njezinu poslovanju?
- Da, Ekonex Našice je tvrtka u sastavu Nexe grupe čija je primarna djelatnost gospodarenje otpadom. Ekonex je sakupljač te posrednik i trgovac, bez preuzimanja u posjed, na tržištu otpada za one otpade koji se mogu preuzeti i obraditi u postrojenjima naše cementare.
Zašto Hrvatska kasni u procesu zbrinjavanja otpada?
- Pred Hrvatskom je zahtjevan zadatak u 2021. godini – usvajanje novog Zakona o gospodarenju otpadom koji bi potpuno trebao pratiti i proces usklađenja svih vezanih podzakonskih akata. Tako bi se stvorile pretpostavke da se dosadašnji sustav gospodarenja otpadom u Hrvatskoj unaprijedi.
Jeste li usklađeni sa svim regulativama koje propisuje EK i kako ide prelazak na alternativna goriva?
- I u 2020. nastavljamo s povećavanjem udjela alternativnih goriva izgradnjom postrojenja za doziranje RDF-a na pretkalcinator. U planovima je i skladište RDF-a s postrojenjem za prihvat i obradu alternativnih goriva, kao i projekt bypassa rotacijske peći. Tvornica cementa Nexe koristi se različitim vrstama otpada, a cilj je smanjiti udjel korištenja fosilnih goriva u procesu proizvodnje te tako ostvariti pozitivni utjecaj na okoliš. U našoj se tvornici cementa oporaba otpada vrši R1 postupkom, kao dijelom procesa proizvodnje klinkera, uz temperature do 1500 °C pri čemu dolazi do potpune razgradnje otpada, a eventualni ostatak ili pepeo mijenja svoj kemijski sastav i ugrađuje se u mineralnu strukturu klinkera, koji se koristi u proizvodnji cementa, nema nikakvih ostataka niti emisija u atmosferu iznad dozvoljenih granica.
Spominju vas kao moguće rješenje u zbrinjavanju infektivnog otpada?
- Naša se tvornica posljednjih dana spominje kao pozitivan primjer u mogućnostima zbrinjavanja infektivnog medicinskog otpada zdravstvenih ustanova čija količina značajno raste uslijed aktualne pandemije. Cementna industrija jedina se nameće kao tehnički i tehnološki potpuno kontroliran način zbrinjavanja takvog otpada bez ikakvih ostatak ili utjecaja na okolinu. Preduvjet je da takav otpad odgovara definiranim kriterijima sigurnog transporta i manipulacije te svim zakonskim zahtjevima, između ostalog da se takav otpad nalazi u jednokratnim i hermetički zatvorenim spremnicima za medicinski otpad. Doduše, u ovom trenutku, iako postoje svi tehnički i tehnološki uvjeti, zakonska mogućnost zbrinjavanja infektivnog medicinskog otpada u Nexe ne postoji. Postoji naša volja.
Jeste li zadovoljni pozicijom Feravina i vaših vina na tržištu?
- Nismo zadovoljni pozicijom svih slavonskih vina, pa tako i naših, jer su ona dominantno u nižem cjenovnom segmentu. Da bismo to promijenili, u posljednje tri godine u vinariju je uloženo više od pet milijuna eura u podizanje novih nasada, novu primarnu preradu i punionicu te podizanje kapaciteta podruma za fermentaciju i odležavanje naših vina. Izdvojio bih i opremu za proizvodnju pjenušaca charmat metodom kojom smo na tržište izbacili prve pjenušce ove vrste od naših najzastupljenijih sorti graševine i frankovke. U suradnji s konzultantskom kućom BlueRock Consulting izradili smo novu strategiju razvoja i dugoročne održivosti Feravina. Želimo biti moderna boutique vinarija s najboljim crnim vinima Slavonije koja dolaze s područja feričanačkog vinogorja. Nova strategija podrazumijeva značajniji iskorak u proizvodnji premium segmenta, što u konačnici ima za cilj i povećanje udjela prodaje u višem cjenovnom segmentu, posebice HoReCa kanalu. U ovom trenutku radimo s našim partnerima iz agencije Bruketa&Žinić&Grey na re-brandingu kompletne vinarije. Radimo novu brend arhitekturu koja uključuje izradu potpuno novog vizualnog identiteta našeg krovnog brenda i svih naših proizvoda koje ćemo lansirati u naredne tri godine.
Što je s razvojem turizma?
- Kroz strategiju smo kao značajan segment definirali razvoj kontinentalnog turizma, tako da je većina novih ulaganja usmjerena na razvoj Feričanaca i Slavonije kao najbolje vinske destinacije u Hrvatskoj. U narednih nekoliko godina slijedi obnova vinarije i izgradnja moderne kušaonice, gradnja vinskog hotela s kapacitetom 60 do 80 soba, uređenje restorana u vinogradima, pokretanje nove destilerije… To su projekti vrijedni više od 15 milijuna eura.
Nažalost, nakon smrti gospodina Pucara morat će se ponovno pokrenuti izbor čelnog čovjeka HUP-a. Kao aktivni član HUP-a možete li otkriti jeste li vi zainteresirani za tu funkciju?
- Žao mi je i tužan sam što smo izgubili tako mladog i sposobnog čovjeka kao što je bio kolega Marin Pucar. Najviše će nedostajati svojoj obitelji i suradnicima, kojima izražavam sućut. Naravno, nedostajat će i svima nama koji smo s njim surađivali. Kolega Pucar imao je upravo ono što bi, po meni, čelni čovjek HUP-a trebao imati: viziju i želju za transformacijom HUP-a u modernu europsku udrugu, koja će zastupati interese svih svojih članova, pozicionirati ga kao konstruktivnog partnera Vlade i koji će se fokusirati na unapređenje poslovnog okruženja, a ne na internu problematiku i previranja udruge. A ja, kao što sam to više puta javno rekao, pa ću to ponoviti i ovom prilikom – ne želim biti predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca.
Kako komentirate najnovija događanja u HUP-u?
- Nažalost, u HUP-u još nisu sanirane posljedice sukoba i lošeg načina djelovanja unutar HUP-a, a što je i rezultat najnovijih događanja u udruzi, čemu svjedočimo ovih dana. Ako s te strane promatramo trenutnu situaciju, to možemo razumjeti. Međutim, činjenica je da su neki od članova koji su istupili, s obzirom na funkcije koje su u HUP-u obavljali, imali mogućnost da svojim djelovanjem utječu na to da se ovakvo stanje u HUP-u ne dogodi. U tom svjetlu mi se njihovo istupanje iz HUP-a čini neprimjerenim. Primjerice, Gordana Deranja, koja je imala želju obnašati treći mandat predsjednice HUP-a iako to po Statutu nije mogla, Branko Roglić, koji je dugo godina bio predsjednik Nadzornog odbora HUP-a, ili Adris grupa, čiji su predstavnici bili do sada u Savjetu i Izvršnom odboru. Smatram da je moglo i trebalo biti uloženo više truda s njihove strane da se u HUP-u dogode nužne i kvalitetne promjene. Osobno, trenutno nemam namjeru istupiti iz HUP-a. Kao bivši predsjednik ove udruge ne mogu odustati, jer smatram da u HUP-u postoji dovoljna snažna skupina tvrtki članica koja će, uz kooptiranje novih članica, ojačati i proširiti bazu članstva, te na transparentan način održati izbore za predsjednika i Izvršni odbor Udruge. HUP-u su potrebne nove ideje, nova razmišljanja, u cilju njegove transformacije u modernu, snažnu udrugu koja će zastupati interese svih svojih članova, i samo u takvom HUP-u vidim Nexe grupu.
Možete li ocijeniti mjere Vlade RH za pomoć gospodarstvu?
- Smatram da su Vladine mjere za pomoć gospodarstvu u aktualnim okolnostima donesene brzo, pravovremeno i primjereno. Doduše ne mogu komentirati situaciju “iz tuđih cipela” jer se Nexe grupa ni u jednom segmentu nije suočila sa zabranom rada. Mjeru potpore očuvanja radnih mjesta koristila je naša tvornica crijepa Dilj, dok su neke tvrtke iz grupe koristile mogućnost odgode prijave PD-a te moratorij na otplatu kredita HBOR-a. Pohvalno je što Vlada RH u ovoj krizi nije zaustavila infrastrukturne projekte. Hrvatskoj se otvara sjajna prilika korištenja sredstava fondova EU. Veliki je uspjeh Vlade što smo došli u ovu poziciju, a sada je na nama da je iskoristimo. Ako u tome uspijemo, vjerujem da će hrvatsko gospodarstvo iz ove krize izaći jače nego je to bilo prije koronakrize.
U čemu su prilike proizvođača građevinskog materijala i građevinskih tvrtki?
- Građevinski sektor jedan je od rijetkih sektora u Hrvatskoj koji u 2020. nije imao pad, nego naprotiv. Potvrda tome su i naši pokazatelji poslovanja. Da bismo takve trendove održali, potrebno je kvalitetno iskoristiti prilike koje pružaju projekti koji će biti financirani sredstvima fondova EU, ali i značajan broj infrastrukturnih projekata u regiji. Pred Hrvatskom je ogroman posao obnove potresom oštećenih područja Sisačko-moslavačke županije i Grada Zagreba. Zasigurno je da će hrvatske građevinske tvrtke, uz proizvođače građevinskog materijala, ali i ostale vezane djelatnosti, biti razlog zbog kojeg ne očekujemo veće zastoje u građevinskom sektoru, ali i gospodarstvu općenito.