Posljednjih mjeseci značajno je smanjen iznos novca koji građani donose u banke, velikim dijelom zbog usporedbe s razdobljem uoči uvođenja eura kad su depoziti snažno rasli, ali je zato sve više onih koji oročavaju štednju. Na kraju prosinca depoziti kućanstava iznosili su 37,8 milijardi eura, što je 1,4 posto više nego godinu prije, pokazuju najnoviji podaci HNB-a. To je osjetno sporije, nego, primjerice u listopadu kada su, ponajprije zahvaljujući prihodima od turizma, rasli po stopi od 5,2 posto.
No, mijenja se struktura depozita u koristi oročenih. U prosincu su rasli 9,3 posto, na 10,1 milijardu eura, a preostali novac kućanstava i dalje drže na računu, na njega ne primaju kamate i ima status ‘prekonoćnog depozita‘. Snažniji rast oročavanja štednje bio je vidljiv u posljednjem tromjesečju prošle godine, otkad su banke ‘pojačale‘ ponude. Međutim, nakon osjetnog rasta u listopadu i studenom, kamatne stope na oročene depozite kućanstava (i poduzeća) blago su pale u posljednjom mjesecu prošle godine. U prosjeku su iznosile 2,22 posto, dok su mjesec ranije bile na razini od 2,35 posto. To smanjenje, objašnjava Vedran Šošić, glavni ekonomist HNB-a, uglavnom je posljedica sporije selidbe depozita u banke koje nude više kamatne stope. "U listopadu i studenom više je građana reagiralo na promjenu uvjeta i prebacivali su depozite u druge banke, dok je u prosincu primjetna veća inercija. Ljudi su oročavali depozite u svojoj banci bez obzira na to što je nudila nešto niže kamatne stope", kaže Šošić.
Val povećanja kamatnih stopa na depozite vjerojatno je završio i u sljedećem razdoblju izglednije je da će ih banke smanjivati. Tim putem već je krenuo i HPB, banka koja je bila najuspješnija u privlačenju depozita. S proizvodom HPB Super štednja u tri mjeseca je prikupila čak milijardu eura štednih depozita građana. Od početka godine, međutim, taj proizvod više nije u ponudi, a naslijedio ga je HPB Super štednja 2. Uz ostalo, oročenje na 12 mjeseci više ne nosi kamatnu stopu od tri posto, već 2,3 posto. Samo građani koji žele oročiti novac na šest mjeseci mogu i dalje računati na kamatu od tri posto. K tome, oni koji to žele moraju biti klijenti "s redovitim primanjima na transakcijski račun". Ako nisu klijenti banke, oročenja na šest mjeseci imaju kamatu u visini 2,7 posto godišnje, a za rok od 12 mjeseci iznosi dva posto.
U tri posljednja mjeseca prošle godine oročeni depoziti kućanstava porasli su za 1,4 milijarde eura ili 15,4 posto, a za jednak iznos istodobno su smanjeni ‘prekonoćni depoziti‘. Kada se kućanstvima pribroje i poduzeća, kojima su banke mnogo počele ranije nuditi više kamatne stope, ukupni oročeni depoziti značajno su porasli, s 23,4 posto na kraju rujna na 37,8 posto krajem godine.
Dok neki građani više štede i traže prilike za bolju zaradu, sve su više onih koji su u potrošačkom zamahu. U prosincu je zabilježeno daljnje ubrzanje rasta gotovinskih nenamjenskih krediti, na 11,1 posto, dok je na početku godine ta stopa iznosila oko tri posto.
Tome vjerojatno pridonose i politike banaka jer nude vrlo povoljne gotovinske kredite koje je jednostavno dobiti. U prosjeku, gotovinski kredit moguće je dobiti uz kamatnu stopu od 5,06 posto, što je jedna od najnižih među zemljama eurozone. Prosjek europodručja za te kredite u studenom je iznosio 7,85 posto, pri čemu su najveće bile u Latviji, gotovo 14 posto.