Nakon mjesec dana rasta, cijene nafte pale za četiri posto, očekuje se smanjena potražnja

Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna pale, prvi put nakon četiri tjedna rasta, zbog oštrog pada burzi dionica, jačanja ponude i strahovanja ulagača od usporavanja rasta globalnog gospodarstva, što bi moglo izazvati slabljenje potražnje za 'crnim zlatom'.

Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna potonula 4,4 posto, na 80,45 dolara, a u jednom je trenutku skliznula i ispod razine od 80 dolara. Na američkom je tržištu, pak, barel pojeftinio 4,1 posto, na 71,35 dolara.

Pad cijena s najviših razina u posljednje četiri godine ponajviše je posljedica oštrog pada svjetskih burzi zbog strahovanja ulagača da bi daljnji rast kamatnih stopa u SAD-u mogao izazvati usporavanje rasta američkog, ali i svjetskog gospodarstva.

Donedavno su se ulagači nadali da je ciklus povećanja kamata u SAD-u pri kraju, no Fed je prije dva tjedna signalizirao da bi kamate mogao povećati i u prosincu, već četvrti put ove godine.

Osim toga, američke monetarne vlasti očekuju da će cijenu novca podići još u tri navrata u idućoj godini i još jednom na početku 2020. jer najveće svjetsko gospodarstvo snažno raste, što bi moglo potaknuti jačanje inflacije. Međutim, previše agresivno povećanje kamata moglo bi, plaše se ulagači, izazvati usporavanje rasta gospodarstva.

Prošloga je tjedna Međunarodni monetarni fond (MMF) zbog uvođenja carina i zaoštravanja financijskih uvjeta u svijetu smanjio procjene rasta svjetskog gospodarstva u ovoj godini s 3,9 na 3,7 posto.

Pritom je MMF smanjio procjene rasta kako SAD-a, tako i Kine te Europe u ovoj i idućoj godini, a zbog toga bi mogla oslabiti potražnja za naftom i ostalim energentima.

Smanjene procjene rasta potražnje

Tako je Međunarodna agencija za energetiku (IEA) poručila da je tržište po svemu sudeći trenutno „primjereno opskrbljeno” i snizila procjene rasta potražnje za naftom u ovoj i idućoj godini.

"Procjena je snižena zbog slabijih izgleda za gospodarstvo, zabrinutosti za trgovinu i viših cijena nafte", navode iz te savjetodavne agencije Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD).

IEA-ina procjena najnovija je u nizu prognoza institucija o slabijoj potražnji u predstojećem razdoblju.

"Pojavile su se naznake koje signaliziraju mogući pad cijena budući da se tržišni akteri pripremaju za ponovni višak u ponudi", kaže Stephen Brennock iz brokerske kuće PVM

Dodatni je uteg cijenama nafte bio i skok zaliha u SAD-u prema izvješću Američkog instituta za naftu (API). Podaci američke vlade također su pokazali snažan rast zaliha sirove nafte u prošlom tjednu, iako za nešto skromnijih šest milijuna barela, u usporedbi s API-jevih 9,7 milijuna barela.

A moguć je i daljnji rasta zaliha, kao i proizvodnje u SAD-u, s obzirom da je u petak tvrtka Baker Hughes objavila da je prošloga tjedna broj naftnih postrojenja u SAD-u povećan za njih osam, na ukupno 869, što znači da se u skoro vrijeme može očekivati rast američke proizvodnje, koja se ionako kreće oko najviših razina u povijesti.

Zbog toga su prošloga tjedna bojazni od manjka ponude na tržištima zbog pada izvoza iz Irana uslijed američkih sankcija, a koje su tjednima podržavale rast cijena, pale u drugi plan.

Od polovice kolovoza cijene nafte skočile su između 15 i 20 posto, što je ponajviše posljedica najavljenih sankcija SAD-a na iranski naftni sektor koje bi trebale stupiti na snagu 4. studenoga.