Najveći pad industrijske proizvodnje EU u 2 i pol godine: Irska najgora, Hrvatska stagnira

Europska industrijska proizvodnja zabilježila je u studenome 2018. najveći pad na mjesečnoj razini u dvije i pol godine dok je u Hrvatskoj gotovo stagnirala, pokazalo je u ponedjeljak mjesečno izvješće europskog statističkog ureda.

Na razini 28-članog EU-a sezonski prilagođena industrijska proizvodnja pala je za 1,3 posto u odnosu na prethodni mjesec kada je prema revidiranim Eurostatovim podacima porasla 0,1 posto.

Pad proizvodnje u studenome najveći je od svibnja 2016. godine kada je na razini EU-a smanjena 1,5 posto, te za dva posto u eurozoni, pokazuju podaci europskog statističkog ureda.

Najviše se u studenome 2018. u EU i u eurozoni smanjila proizvodnja kapitalnih dobara, za 1,6 odnosno 2,3 posto u odnosu na prethodni mjesec. Najblaži pad zabilježen je u energetskom sektoru, za 0,5 posto u EU, te za 0,6 posto u eurozoni.

Među zemljama EU-a čijim je podacima Eurostat raspolagao najveći rast industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini zabilježen je u Estoniji, za 4,5 posto. Slijedi Grčka s povećanjem proizvodnje za 3,1 posto, te Malta, gdje je uvećana 2.6 posto.

Najveći pad proizvodnje zabilježen je pak u Irskoj, za 7,5 posto. Slijedi Portugal s padom proizvodnje za 2,5 posto, te Njemačka i Litva gdje je smanjena po 1,9 posto.

U Hrvatskoj je sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u studenome 2018. smanjena 0,3 posto u odnosu na prethodni mjesec kada je porasla 1,3 posto, pokazuje Eurostatovo izvješće.

Velik pad proizvodnje i na godišnjoj razini

Na godišnjoj je razini industrijska proizvodnja na razini EU-a pala u studenom za 2,2 posto, prema kalendarski prilagođenim podacima Eurostata, nakon 1,3-postotnog rasta u listopadu.

Njezin je pad u studenome najveći od veljače 2013. godine. Eurozona je pak zabilježila najveći pad proizvodnje od studenog 2012., pokazuju Eurostatovi podaci.

Prema kategorijama proizvoda, najviše je na razini EU-a i eurozone u studenome smanjena proizvodnja energenata, za 4,3 odnosno 5,2 posto.

Porasla je samo proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 0,7 posto u EU. U eurozoni je proizvodnja u toj kategoriji stagnirala na godišnjoj razini.

Među članicama EU-a čijim je podacima Eurostat raspolagao najviše je u studenom na godišnjoj razini porasla proizvodnja u Estoniji, za 7,9 posto. Slijede Poljska s 5,3 posto i Mađarska s 3,5 posto.

Najveći pad proizvodnje na godišnjoj razini zabilježen je u Irskoj, za 9,1 posto. Slijede Njemačka s padom proizvodnje za 5,1 posto, te Portugal gdje se smanjila 2,9 posto.

U Hrvatskoj je kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja u studenome smanjena na godišnjoj razini 0,9 posto, nakon listopadskog pada za 2,4 posto.