Financijski skandal godine

Najveće svjetske banke oprale 2 bilijuna dolara za mafijaše, teroriste, političare...

OTKRIVENO ČAK 2100 SUMNJIVIH POSLOVA sumnja se da je to samo 0,02 posto od ukupnog iznosa sumnjivih transakcija
Zgrada JP Morgana u New Yorku
 ddp images via AFP

Kroz velike svjetske banke i dalje se prebacuju zapanjujuće količine novca ukradenog iz državnih blagajni ili zarađenog ilegalnim aktivnostima poput prodaje droge unatoč mehanizmima svjetskih vlada za sprječavanje pranja novca. Riječ je o zaključku tajnog izvještaja FinCEN-a, jedne od agencija američkog ministarstva financija, koja se bavi analizom i obavještajnim radom vezano za pranje novca u svijetu.

Izvještaj u kojem se spominje 2100 sumnjivih transakcija kojima je kroz svjetski financijski sustav propumpano oko dva bilijuna dolara predan je njujorškom portalu BuzzFeed koji je dokumente pročešljao s Međunarodnim konzorcijem istraživačkih novinara (ICIJ), istim onim koji je prije četiri godine istražio 11 milijuna dokumenata o offshore računima i neplatišama poreza, poznatijim pod imenom Panamski dokumenti. Izvještaj FinCEN-a pokazuje da su banke poput američkog JPMorgan Chasea, britanskog HSBC-a i Deutsche Banka uzele spomenute bilijune dolara od “kriminalaca, kleptokrata i terorista” i zaradile na tim transakcijama unatoč kaznama koje su prethodnih godina dobile od američke vlade zbog propusta u zaustavljanju globalnog pranja novca.

Malezija

JPMorgan Chase, najveća američka banka, prebacivala je novac osoba i poduzeća povezanih s pronevjerom javnog novca u Maleziji, Venezueli i Ukrajini, pokazuju dokumenti. Ova banka preuzela je i preusmjerila više od milijarde dolara koju je ukrao malezijski financijaš u sklopu velikog skandala poznatog pod imenom 1MDB te dva milijuna dolara od tajkuna koji je optužen da je prevario venezuelansku vladu i izazvao nestanke električne energije širom te zemlje.

JPMorgan Chase radio je i s Paulom Manafortom, bivšim voditeljem kampanje Donalda Trumpa. Pomogali su preusmjeriti najmanje 6,9 milijuna dolara u 14 mjeseci nakon prestanka Manafortove suradnje s Trumpom, iako su mediji bili puni priča o njegovoj korupciji i sumnjivoj suradnji s proruskim ukrajinskim političarima.

Dogovori

ICIJ navodi kako je JPMorgan nastavio s uobičajenim načinom rada, iako je 2011., 2013. i 2014. godine s američkom vladom sklopio nekoliko nagodbi u sklopu kojih se obvezao poboljšati kontrolu klijenata i tehnike za blokiranje kriminalnih mreža. Sveukupno je pet bankovnih giganata spomenuto u izvještaju. Osim JPMorgana Chasea, HSBC-a i Deutsche Banka, u izvještaju agencije kao banke koje najviše krše dogovore s vlastima navode se i Standard Chartered Bank te Bank of New York Mellon. Kako bi istražio nove navode, ICIJ je morao organizirati ekipu od 400 novinara iz 110 medijskih kuća u 88 zemalja kako bi pročešljali dokumente. Otkrili su da su analitičari banaka crvenom oznakom označili transakcije u kojima je prebačeno spomenutih dva bilijuna dolara u razdoblju od 1999. i 2017. godine. Od toga je 514 milijardi dolara bilo u JPMorganu, a čak 1,3 bilijuna u Deutsche Banku - rekorderu po iznosu sumnjivih transakcija.

(FILES) In this file photo taken on January 30, 2020 Christian Sewing, CEO of German company Deutsche Bank, addresses journalists at the group's headquarters in Frankfurt am Main, western Germany. - Sewing warned that government stimuluses to combat the coronavirus pandemic may lead to
Daniel ROLAND / AFP
Christian Sewing, CEO Deutsche Banka

Kako ističe ICIJ u svom izvješću, sumnjive transakcije ne znače da je doista počinjen kriminal, ali je jasno da banke slijepo posluju i ne postavljaju previše pitanja čak i kada su njihovi klijenti i više nego sumnjivi. Osim toga, nakon Panamskih dokumenata svjetske naslovnice bile su pune metoda i mehanizama suzbijanja kriminalnog djelovanja i izbjegavanja plaćanja poreza unutar svjetskog financijskog sustava. No, pokazuje se da banke nisu puno promijenile svoje ponašanje u odnosu na ranije. Osim toga, u izvješću ICIJ-a navodi se kako su dokumenti američkog FinCEN-a tek kap u moru potencijalnih nezakonitih transakcija. Naime, navedenih 2100 sumnjivih transakcija čini samo 0,02 posto transakcija koje su pod oznakom “sumnjivo” prijavljene američkim nadzornim tijelima. Između 2011. i 2017. godine banke su izvijestile o 12 milijuna sumnjivih transakcija. Čini se da su svi znali, ali nitko nije želio preuzeti odgovornost za djelovanje.

To ističe i ICIJ koji u svom izvještaju navodi kako američke agencije zadužene za zaustavljanje pranja novca rijetko djeluju, a da su dosad poduzete mjere vlada bile tek grebanje po površini sustava. U međuvremenu banke rade svoj posao i ne postavljaju previše pitanja.

Deripaska

Vrijedi podsjetiti da se među “zločestim” bankama ponovno našla i najveća europska banka sa sjedištem u Londonu, HSBC, koja je 2012. optužena i priznala da je oprala najmanje 881 milijun dolara za latinskoameričke narkokartele. Banka je tada platila čak 1,9 milijardi dolara kazne, a u dogovoru s vlastima izbjegla je kriminalno suđenje glavešinama. Umjesto toga dobila je uvjetnu kaznu od pet godina i obećala da će “biti dobra” i ofenzivno se boriti protiv toka prljavog novca. No, FinCEN-ovi tajni dokumenti pokazuju da su nastavili provoditi sumnjive transakcije od ruskih kriminalaca i iz Ponzijevih piramida koje su se istraživale u više zemalja.

Novinari ICIJ-a tražili su komentar od svih uključenih poput FinCEN-a i banaka, no nisu dobili odgovore. Među klijentima koje su otkrili su ruski tajkun Oleg Deripaska, Semjon Mogilevič i Isabel Dos Santos, najbogatija Afrikanka, koja je usto i kćer čovjeka koji je na čelu naftom bogate Angole proveo gotovo 40 godina.

Skoro godinu i pol rada na istrazi

2 bilijuna dolara sumnjivih transakcija od 1999. do 2017.

16 mjeseci trajala je istraga istraživačkih novinara (ICIJ)

20 posto klijenata ima adresu u poreznoj oazi

1205 dana treba u prosjeku Barclaysu da prijavi sumnjivu transakciju

2,7 posto iznosi udio opranog novca u ukupnoj svjetskoj zaradi

sumnja se da je to samo 0,02 posto od ukupnog iznosa sumnjivih transakcija

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
03. studeni 2024 18:55