Najveća strana investicija u Njemačkoj od 2. svj. rata: Amerika se vraća na čelo industrije kojim drma Azija?

Najveća izravna strana investicija u Njemačkoj od kraja Drugog svjetskog rata, Intelova tvornica čipova u Magdeburgu, vrijedna je čak 17 milijardi eura, a zbog rasta troškova energije i gradnje američka kompanija traži da joj Nijemci povećaju obećani iznos potpore, nadajući se da će se njen iznos kretati barem oko 10 milijardi eura.

No, čini se da to neće uspjeti ishoditi ukoliko istodobno ne povećaju svoje ulaganje i dodatno prošire kapacitete goleme tvornice koja bi trebala proraditi 2028. godine, barem tako piše Financial Times. Prema trenutnom aranžmanu, Berlin je lani najavio potporu od 6,8 milijardi eura, što bi trebalo gledati u sklopu Europskog akta o čipovima kojim se najavljuje mobiliziranje više od 43 milijarde eura javnih i privatnih investicija u EU industriju čipova. No, o tom aktu se još pregovara, kako piše FT, a tako velika financijska potpora tek treba dobiti odobrenje Bruxellesa da je u skladu s EU pravilima o državnoj pomoći.

Njemačka tvornica je važan dio Intelovih napora da se vrati na čelo globalne industrije čipova kojim trenutno drmaju azijski rivali, a najveći je tajvanski TSMC. Ukupno bi u deset godina Intel mogao u nove tvorničke kapacitete u Europskoj uniji uložiti oko 80 milijardi eura, što će ovisiti o potražnji kao i dostupnosti budućih potpora.

Poznato je da je američka administracija donijela zakon kojim se izdašno potiču proizvođači čipova da povećaju proizvodnju u SAD-u, a EU ima ambicije da do 2030. godine udvostruči svoj udjel na globalnom tržištu čipova, što znači da ga podigne s manje od 10 na 20 posto.

Njemačke planove je Intel objavio u ožujku prošle godine, a u studenome je kupila zemljište za tvornicu. Kako piše FT, njemačko ministarstvo gospodarstva kaže da u vladi trenutno raspravljaju o tome kako zakrpati rupu u planiranom projektu nastalu zbog značajnog rasta troškova zadnjih mjeseci.

Kako je Intel objavio na svojoj web stranici, na gradnji tvornice u Magdeburgu bi trebalo raditi 7000 građevinskih radnika, a kad bude gotova, stvorit će 3000 high-tech radnih mjesta. Čini se da ih ne plaši nedostatak radne snage jer je u široj regiji oko Magdeburga sedam fakulteta s 20.000 studenata u tehnološkim područjima.

Američka je kompanija prošlog proljeća najavila da će njen inicijalni plan u EU biti težak 33 milijarde eura, što uključuje njemačku tvornicu, ali i novi istraživačko-razvojni centar u Francuskoj te proširenje kapaciteta koje već imaju u Irskoj, Italiji, Poljskoj i Španjolskoj. Time će, objavili su, pomoći Uniji da stvori sljedeću generaciju europskog sustava za proizvodnju čipova te ujedno odgovoriti na globalnu potrebu za uravnoteženijim i otpornijim dobavljačkim lancem.