Presuda Europskog suda

'Nacionalni sudovi trebaju odlučiti jesu li krediti u švicarcima ništetni'

Ilustracija: prosvjed dužnika u francima i novčanice švicarskog franka
 Bruno Konjević / Neja Markičević / Goran Mehkek / Hanza Media

Europski sud u Luksemburgu presudio je u korist poljskih dužnika u švicarskim francima, što znači da im je dopušteno od nacionalnih sudova tražiti konverziju u lokalnu valutu zlot. Ujedno, sud ostavlja nacionalnim sudovima da procijene treba li cijeli ugovor proglasiti ništetnim.

Nakon što su iz ugovora uklonjeni nepošteni uvjeti koji se odnose na valutnu klauzulu, sud navodi da kredit više ne može biti indeksiran u stranoj valuti, a kamatna bi se stopa i dalje temeljila na švicarskom franku, odnosno bila bi niža.

Govoreći o tome što ova odluka znači za oko 700 tisuća poljskih dužnika u švicarskim francima, analitičar brokerske kuće Michal Sobolewski rekao je za Reuters kako će nacionalni sudovi morati odlučiti o svakom pojedinačnom slučaju.

- Presuda znači da indeksirani krediti mogu biti konvertirani u zlote uz zadržavanje kamatne stope na švicarce. To je za banke nepovoljno - rekao je, ističući da je presuda ipak malo nejasna i da ostavlja prostor za interpretacije, što znači da je rizik za banke ipak malo manji nego što se očekivalo. Drugi je analitičar rekao da potrošači sada mogu tražiti od sudova poništenje ugovora, u smislu da se otplatne rate računaju na temelju tečaja u trenutku uzimanja kredita, a on je znatno niži od današnjeg.

Riječ je o slučaju Kamil i Justyna Dziubak koji su 2008. godine uzeli kredit u RBA, a od nacionalnog su suda zatražili utvrđivanje ništetnosti ugovora o zajmu zbog nepoštenosti odredaba o mehanizmu indeksiranja kredita. Tvrdili su da su one nezakonite jer su omogućile Raiffeisenu da slobodno i proizvoljno određuje tečajeve valuta, odnosno jednostrano je utvrđivala iznos tog kredita izraženog u francima, kao i iznos mjesečnih rata izraženih u zlotima. Njihov je argument da je, nakon što se te odredbe uklone, nemoguće utvrditi ispravni tečaj, tako da ni ugovor ne može postojati. Nakon što se RBA žalio na prvu presudu, poljski je sud zatražio tumačenje četiriju spornih točaka, među ostalim, ako je poništenje tog ugovora nepovoljno za potrošača, je li dozvoljeno popuniti prazninu u tom ugovoru na temelju nacionalnih odredaba koje su općeg karaktera i "koje upućuju na načela društvenog suživota i običaje". Europski sud odgovorio je niječno i on se ne protivi tome da nacionalni sud, nakon što je utvrdio nepoštenost određenih odredaba ugovora o kreditu, smatra da on ne može postojati bez tih odredbi "zato što bi njihovo uklanjanje za posljedicu imalo izmjenu prirode glavnog predmeta tog ugovora".

Saborski zastupnik Goran Aleksić "oduševljen je presudom Europskog suda jer po njegovoj interpretaciji ona potvrđuje da valutna klauzula uzrokuje ništetnost ugovora, ističući da su ta nova pravila primjenjiva i na hrvatske kredite. U Hrvatskoj udruzi banaka, naravno, to su drugačije iščitali. Ondje, pak, ističu da posljednja odluka Europskog suda samo potvrđuje da je uloga nacionalnog suda, a ne Europskog, da ocjenjuje poštenost i nepoštenost ugovornih odredbi, ovisno o konkretnom činjeničnom stanju.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 02:55