Na svjetskim burzama trguje se oprezno, ulagači strahuju od posljedica trgovinskog rata

Na svjetskim se burzama prošloga tjedna trgovalo vrlo oprezno zbog strahovanja ulagača od posljedica trgovinskog rata, rasta kamatnih stopa, tenzija između SAD-a i Saudijske Arabije, ali i Europske komisije i Italije.

Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna ojačao za 0,4 posto, na 25.444 boda, a S&P 500 za 0,02 posto, na 2.767 bodova. Nasdaq indeks oslabio je, pak, 0,6 posto, na 7.449 bodova.

Nakon tri tjedna pada, na najvećoj svjetskoj burzi cijene su dionica prošloga tjedna blago porasle, no trgovalo se vrlo oprezno.

„Razlog su tome uobičajeni sumnjivci - trgovinski rat između SAD-a i Kine te rast kamata Feda”, kaže Brendan Erne, direktor u tvrtki Personal Capital.

Prošloga je tjedna objavljen zapisnik sa sjednice Feda u rujnu, koji je pokazao da su čelnici američke središnje banke suglasni po pitanju daljnjeg postupnog povećanja ključnih kamatnih stopa.

U rujnu je Fed povećao te stope po treći put ove godine za 0,25 postotnih bodova i signalizirao da se može očekivati daljnje povećanje kamata u prosincu.

Osim toga, Fed očekuje da će iduće godine trebati povećati kamate još u tri navrata, a potom još jednom u 2020. godini jer američko gospodarstvo snažno raste, što bi moglo potaknuti jačanje inflacije.

„Ulagače brine rizik od toga da bi više kamatne stope mogle izazvati usporavanje rasta gospodarstva”, kaže Quincy Krosby, analitičarka u tvrtki Prudential Financial.

Mogućnost agresivnog povećanja kamata Feda dodatno unosi nesigurnost na ionako nesigurno tržište zbog zabrinutosti ulagača u vezi trgovinskog rata između SAD-a i Kine te usporavanja rasta svjetskog gospodarstva.

Ulagači pažljivo prate kvartalna poslovna izvješća američkih kompanija ne bi li vidjeli utjecaj nametanja carina između SAD-a i Kine na poslovanje kompanija.

Tako je, među ostalim, Honeywell International izvijestio da mu je u proteklom tromjesečju usporen rast prodaje u Kini, dok bi ga uvođenje carina moglo u 2019. godini koštati stotine milijuna dolara.

Unatoč tome, većina kompanija izvješćuje o većim zaradama nego što su analitičari očekivali.

Međutim, to nije ohrabrilo ulagače jer se razlozi za zabrinutost nižu jedan za drugim.

Tako su nesigurnosti na tržištima dodatno pridonijele tenzije između SAD-a i Saudijske Arabije zbog ubojstva saudijskog novinara s američkim državljanstvom Jamala Khashoggija.

Uz to, Europska komisija upozorila je prošloga tjedna Italiju kako njezini planovi o povećanju proračunskog deficita u idućim godinama predstavljaju "nezapamćeno" kršenje propisa eurozone po pitanju proračuna.

Talijanska vlada planira proračunski deficit u idućoj godini od 2,4 posto BDP-a, što je, doduše, manje od maksimalno dopuštenih 3 posto, no prijašnja vlada obećala je znatno smanjenje deficita kako bi se smanjio golemi javni dug koji doseže 130 posto BDP-a.

Zbog toga se i na europskim burzama prošloga tjedna trgovalo oprezno. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,8 posto, na 7.049 bodova, a frankfurtski DAX 0,3 posto, na 11.553 boda. Pariški CAC oslabio je, pak, 0,2 posto, na 5.084 boda.

A na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks skliznuo 0,7 posto, na 22.532 boda.