UDAR NA STANDARD

Na jednom mjestu sva poskupljenja hrane! Cijena ulja skočila u nebo, samo jedan artikl je pojeftinio

Sva hrana je poskupjela 10%, samo je jedan proizvod jeftiniji, a svi ostali bili su u veljači skuplji nego u istom lanjskom mjesecu

Ilustracija

 Damir Krajac/Cropix

Inflacija je opet rekordna, u veljači su sve potrošačke cijene bile 6,3 posto veće nego u istome mjesecu prošle godine, dok su mjesec dana ranije skočile 5,7 posto.

U proteklih 14 godina nismo imali takvu inflaciju, a ovaj posljednji val podizanja cijena počeo je s izbijanjem pandemije prošle godine u veljači i nastavio se do danas, s tim da je od prošlogodišnjeg proljeća inflacija ubrzala i svakog mjeseca je sve veća i veća. Od 2000. godine do danas, Hrvatska je samo tijekom 2008. imala inflaciju koja je premašivala godišnju stopu od pet posto i te je godine u srpnju iznosila rekordnih 8,4 posto. Današnji rast cijena, pogonjen pandemijom i kaosom u opskrbi koji je izazvala u svijetu, rastom cijena energenata i ratom u Ukrajini, donio nam je, nakon godina male inflacije i negativne inflacije, neugodna iznenađenja, piše Slobodna Dalmacija.

Novi podaci Državnog zavoda za statistiku o cijenama u veljači slični su siječanjskim. Malo je toga pojeftinilo, a ako i jest jeftinije, onda se uglavnom radi o proizvodima i uslugama koje većina stanovništva malo koristi ili samo jednom u životu: na primjer, cijene slušnih pomagala pale su 27 posto, cijene putovanja niže su 4,9 posto, a međunarodni zračni letovi pojeftinili su 23 posto, a domaći 6,6 posto, pogrebne usluge su u odnosu na lani pale gotovo osam posto...

Eto, takvo je vrijeme došlo da pogrebnici obaraju cijene, a pekari podižu jer je kruh skuplji 16,5 posto, a kako i ne bi kad je brašno krešilo 14 posto.

Sva hrana je poskupjela 10 posto, samo je jedan proizvod jeftiniji, a svi ostali za koje je moguće dobiti statističke podatke bili su u veljači skuplji nego u istom lanjskom mjesecu. Taj jedini artikl kojem su cijene bile niže je čips, koji je u veljači pojeftinio za tri posto, dok su ostali prehrambeni proizvodi skuplji od 1,2 posto, što je najniže poskupljenje koje se bilježi za gomoljasto povrće osim krumpira, do 32,2 posto poskupljenja za jestiva ulja. Uz ulja, najviše je poskupio krumpir, za 31,7 posto, za 25,6 posto skuplji je maslac, za 23,2 posto porasle su cijene margarina, za 20,9 posto poskupjelo je punomasno mlijeko...

Nisu mirovale ni cijene goriva, što vozači dobro znaju, a samo u veljači dizelu su porasle 22,2 posto, benzin je bio skuplji 18,5 posto, a ostala goriva za osobna prijevozna sredstva 30,9 posto.

Stanovanje je skuplje 3,3 posto, a u njega su uključene najamnine, režije i energenti. Električna energija poskupjela je svega 0,8 posto, no za nju se pravo poskupljenje očekuje od 1. travnja.

Od travnja bi tako splitskim kućanstvima koja prosječno troše po 500 kilovatsati električne energije i godišnje potroše 6000 kilovatsati, za što sada plaćaju po 5769 kuna, godišnji račun narastao za 635 kuna, na 6403 kune, prema izračunu Nenada Kurtovića, savjetnika za energetsko tarifiranje i savjetnika za energetiku Udruge “Splitski potrošač”.

Kurtović objašnjava da je riječ o prosječnoj potrošnji kućanstva koje oko 70 posto potrošnje ima u višoj tarifi, s tim da mu je jedini energent električna energija, koju koristi za grijanje, kuhanje, toplu vodu i klimatizaciju. Iz njegove računice jasno je da će mjesečni računi za struju s prosječnih 480 kuna skučiti na 533 kune, ili 11 posto.

Statistika kaže da je kućanstvima prirodni plin i gradski plin u veljači poskupio 6,4 posto, butan i propan su poskupjeli za 26,9 posto, a tekuća goriva 56,7 posto.

Plin je još jedan energent kojem će u travnju skočiti cijene te se očekuje da bi s Vladinom intervencijom, umjesto 79 posto, trebao poskupjeti 20 posto, a i električna bi energija poskupjela 23 posto od travnja da Vlada nije odlučila da Hrvatska elektroprivreda ograničavanjem naknada limitira rast cijena.

Podsjetimo, Vlada je prošlog tjedna usvojila paket mjera “težak” 4,8 milijardi kuna, koji bi od 1. travnja trebao ublažiti poskupljenja energenata i pomoći građanima i poduzetnicima.

Prošlog je tjedna tako u hitnu saborsku proceduru uputila izmjene zakona kako bi paket koji uključuje smanjivanje PDV-a na određene prehrambene proizvode startao na vrijeme. Vlada je poručila da bi električna energija trebala poskupjeti najviše 9,6 posto, umjesto 23 posto, jer će Hrvatska elektroprivreda ponijeti dio tereta i ograničavanjem naknada limitirati rast cijena električne energije.

Dr. Damir Novotny ističe da je vrijeme niskih cijena hrane iza nas i dodaje da sada imamo špekulativnu inflaciju, koja će se ispuhati ako se smire očekivanja.

– Ta inflacija nije još, na sreću, troškovna, kada troškovi brže rastu od cijena, to se vjerojatno neće dogoditi jer za to sada nema razloga na globalnom energetskom tržištu. Ovo je pitanje učinka šoka, prvo pandemijskog pa otvaranja tržišta i šoka invazije Rusije na Ukrajinu. Svi oni koji prate tržište nafte znaju da ova cijena preko 100 dolara nije dugoročno održiva.

Nakon što je SAD izvršio politički pritisak na arapske proizvođače da povećaju proizvodnju, pala su očekivanja, a s njima i cijena nafte ispod 100 dolara. Kod nafte postoje alternativni pravci nabave; Hrvatska, pa i cijela Europa, okreće se arapskoj nafti. Drukčije je s plinom; Njemačka, Mađarska i Hrvatska su ovisne o plinu i to treba tek smanjiti, što će trajati nekoliko godina, a do tada će potrošači morati biti štedljiviji. Što se struje tiče, ne vidim nijednog troškovnog razloga zašto bi HEP podizao cijene električne energije iako mi i Bugari imamo najnižu cijenu električne energije u Europi – kaže dr. Novotny.

Dodaje da je s hranom drukčija situacija. Kod poljoprivrede su kraći ciklusi proizvodnje, pa kada rastu cijene nekih proizvoda kojih na tržištu nema dovoljno, te cijene privuku proizvođače koji u kratkom vremenu mogu aktivirati resurse i pokrenuti proizvodnju tako da sljedeće godine bude viškova te robe.

– To će se dogoditi u Europi koja je kupovala ruske i ukrajinske žitarice jer su bile jeftinije pa su svoje površine koristili za druge svrhe. To se dogodilo i u Hrvatskoj. Meni je potpuno nezamislivo da smo poljoprivredne površine ili one površine koje mogu služiti za poljoprivredu zauzimali solarnim farmama i vjetroelektranama. To je izvan svake pameti. U Europi ima mogućnosti povećavanja nepoljoprivredne proizvodnje više od potreba, EU je neto izvoznik hrane, a Hrvatska je neto uvoznik i u EU-u ćemo sigurno moći dobiti hranu. No vrijeme niskih cijena hrane je iza nas, toga više neće biti – poručuje dr. Novotny.

Godišnji rast cijena, u postocima

- kruh 16,5

- riža 14,8

- brašno 14,0

- tjestenina 19,6

- govedina i teletina 11,8

- meso peradi 10,6

- svinjetina i suho meso 1,7

- svježa riba 12,1

- mlijeko 20,9

- jogurt 17,5

- sir i skuta 5,6

- jaja 2,5

- maslac 25,6

- margarin 23,2

- maslinovo ulje 7,3

- ostala jestiva ulja 32,3

- svježe voće 11,3

- svježe povrće, osim krumpira 12,8

- krumpir 31,7

- šećer 10,7

- dječja hrana 4,3

- kava 15,3

- sokovi 5,9

- vino 8,4

- duhan 7,1

- odjeća i obuća 3,5

- prirodni plin i gradski plin 6,4

- butan i propan 26,9

- dizel 22,2

- benzin 18,5

- kućanski aparati 6,2

- restorani i kafići 6,5

- bankovne i poštanske naknade 6,8

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. srpanj 2022 05:12