Na četiri hrvatska aerodroma lani je u travnju stiglo 454.377 putnika, ove godine - tek 20

U travnju su četiri najveće jadranske zračne luke –Split, Zadar, Dubrovnik i Rijeka imale ukupno 454.377 putnika. Ali u travnju 2019. godine. Godinu dana kasnije stanje je bilo ravno katastrofi. Broj putnika na ta četiri aerodroma bio je brojkom i slovom - 20! Od toga, šest putnika registrirano je na splitskom, a 14 na riječkom aerodromu. Preostala dva jadranska aerodroma nisu imala niti jednog putnika.

Od najvećih hrvatskih aerodroma jedino je onaj zagrebački u tom mjesecu imao četveroznamenkasti broj putnika – 5.118. U to vrijeme on je bio jedini preko kojeg se odvijao međunarodni zračni promet. Tu su dolazili i repatrijacijski letovi te humanitarna pomoć. Istog mjeseca prošle godine ‘Franjo Tuđman’ bilježio je 311.368 putnika.

Svakodnevne izmjene

Uzročnik ovih katastrofalnih brojaka je, naravno, koronavirus, a aerodrome je najviše poharao u travnju.

Neznatni porast prometa i broja putnika na aerodromima bilježi se u svibnju i lipnju, no prognoze do kraja godine su izuzetno depresivne. Ovogodišnji plan Zračne luke Split je bio doseći 3,5 milijuna putnika. Trenutna predviđanja su na razini 15 do 20 posto prošlogodišnjeg prometa, koji je bio oko 3,3 milijuna putnik, ističe za Jutarnji list Lukša Novak, direktor Zračne luke Split.

- Gubici su očekivani s obzirom na predviđeni pad prometa, međutim u ovoj situaciji nas više raduje svaki novi prijevoznik i svaka nova destinacija - pojašnjava Novak.

Do 12.lipnja kroz Zračnu luku Split prošlo 87 tisuća putnika što čini 11 posto prošlogodišnjeg prometa. Bilo je prijavljen dolazak 60 avioprijevoznika.

- Predviđamo da će manji dio njih ipak odustati. Trenutno sa velikom sigurnošću možemo predvidjeti samo dva tjedna unaprijed - kaže on.

Zračna luka Zadar prošle godine imala je rast putnika od 30 posto. Preskočili su brojku od 800 tisuća putnika, a planovi za ovu godinu su bili još ambiciozniji. No, njih će morati ostvariti u nekim sljedećim godinama.

- Iako je u ovakvim uvjetima, gotovo svakodnevnih izmjena, teško procijeniti točne brojke, očekujemo do kraja godine između 150 i 200.000 putnika što je pad od 75 posto u odnosu na lani. Jednaki bi prema sličnim procjenama bili i financijski gubici - stoji u odgovoru uprave zadarskog aerodroma. Određeno olakšanje za ovaj aerodrom trebala bi donijeti odluka Ryanaira o početku letova za Zadar 1.srpnja na ukupno 10 odredišta.

Domaće linije

Dubrovački aerodrom je travnju mjesecu bio zatvoren dok je u svibnju promet bio na 1,27 posto prometa iz istog mjeseca prošle godine. U lipnju se očekuje da će promet dosegnuti 3,01 posto prometa iz lipnja 2019. godine.

- Procjenjujemo kako će promet na kraju godine biti na razini 16,5 posto prometa iz prošle godine te financijski gubitak od 163,6 milijuna kuna na godišnjoj razini - ističu u dubrovačkoj Zračnoj luci.

Iako su u odnosu na gore navedene aerodrome na zagrebačkom aerodromu proteklih mjeseci bilježili puno bolje brojke, promet je također bio drastično manji.

- Promet u ožujku bio je upola manji u odnosu na ožujak prošle godine, a u travnju smo zabilježili više od 90% smanjenje prometa putnika. S prvom polovicom svibnja počela je uspostava prometa na domaćim linijama kojom je svakako započeo oporavak međutim, u razdoblju od 15. ožujka do 15. lipnja zabilježen je pad prometa do 95% - ističu u Upravi Međunarodne zračne luke Zagreb iz koje nismo dobili podatak koliki pad prometa i financijski gubitak očekuju na kraju godine.

Ugovor i viša sila

Aerodromom upravlja koncesionar MZLZ d.d. koji je dosad davatelju koncesije (državi) uplatio 31 milijun eura koncesijske naknade. Ove godine trebali su uplatiti približno 6,3 milijuna eura, od čega je 2. siječnja plaćeno 1,5 milijuna eura. No, s obzirom na drastični pad prometa preostalih gotovo 5 milijuna eura će izostati. Naime, „Koncesionar se sukladno Ugovoru o koncesiji pozvao na nastanak otežavajuće okolnosti više sile i zatražio odgodu plaćanja dospjele koncesijske naknade na dan 1. travnja 2020. godine“,stoji u odgovoru Uprave MZLZ-a. Odgoda bi, prema traženju koncesionara, trebala biti na snazi „do trenutka kada likvidnost društva bude na razini koja osigurava sigurni kontinuitet operacija“.

Otplata kredita

Svi hrvatski aerodromi, osim zagrebačkog, u državnom su vlasništvu i nisu imali pravo na državnu potporu za održavanje radnih mjesta. Za razliku od njih zagrebačkom aerodromu ta je potpora odobrena. Hrvatska Vlada je za sada „svojim“ aerodromima pomogla odlukom da mogu zadržati dobit iz 2019. godine i ne moraju je uplatiti u državni proračun kao prijašnjih godina.

S obzirom da su prošle godine imali dobit od 113,9 milijuna kuna u Upravi dubrovačkog aerodroma smatraju kako bi im to trebalo biti dovoljno da prebrode ovu godinu. Zadarskom aerodromu dobit od 6,7 milijuna kuna nije dovoljna za preživljavanje te se nadaju da će dobiti pomoć kao i avio kompanije. Splitski aerodrom iz vlastitih sredstava otplačuje kredite za 450 milijuna kuna vrijednu rekonstrukciju. Stoga direktor aerodroma Lukša Novak naglašava kako je svaka pomoć dobrodošla.

- Ova godina će biti posebna u svakom pogledu te je treba preživjeti uz što manje posljedice. Očekujemo da se na isti način kao što se pomažu ostali gospodarski subjekti, avioprijevoznici, vodi računa i o specifičnim potrebama zračnih luka - naglašava Novak.