Na azijskim burzama zabilježen pad cijena dionica zbog trgovinskog sukoba SAD-a i Kine

Na azijskim su burzama u ponedjeljak cijene dionica pale, treći dan zaredom, jer se ulagači plaše eskalacije trgovinskog sukoba između SAD-a i Kine, a negativno na tržišta utječe i nestabilnost valuta pojedinih zemalja u razvoju. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u minusu 0,7 posto, oslabivši treći dan zaredom.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks oslabio 0,6 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji, Šangaju i Hong Kongu pale između 0,8 i 0,9 posto. U Australiji i Singapuru burzovni su indeksi, pak, blago porasli.

Ulagači su oprezni jer je krajem prošloga tjedna predsjednik SAD-a Donald Trump poručio kako kani uvesti carine na uvoz daljnjih 200 milijardi dolara vrijednih kineskih proizvoda već početkom ovoga tjedna.

„Čini se gotovo sigurnim da će Trump uvesti 25-postotne carine na uvoz 200 milijardi dolara vrijednih kineskih proizvoda”, kaže Norihiro Fujito, strateg u tvrtki Mitsubishi UFJ Morgan Stanley Securities.

To bi značilo daljnje zaoštravanje trgovinskog rata između dvaju najvećih svjetskih gospodarstava, nakon što su dosad SAD i Kina jedna drugoj uvele carine na uvoz vrijedan 50 milijardi dolara.

„Tržište nastoji razmišljati unaprijed. Nakon američkih carina na 200 milijardi dolara kineskog uvoza, ulagači će razmišljati što slijedi. Ako se trgovinske napetosti ne smanje, ne može se odbaciti mogućnost daljnjeg pada cijena dionica”, kaže Shenshen Wan, strateg u tvrtki Tokai Tokyo Research.

Zbog strahovanja da bi sukob Washingtona i Pekinga mogao izazvati usporavanje rasta globalnog gospodarstva, a time i potražnje za energijom, jutros su cijene nafte izgubile dio prošlotjednih dobitaka, kada su ojačale oko 2 posto. Tako je cijena barela na londonskom tržištu skliznula 0,4 posto, na 77,35 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,3 posto, na 69,80 dolara.

I na valutnim se tržištima trguje oprezno zbog tenzija između SAD-a i Kine, pri čemu jačaju valute koje se smatraju sigurnijim utočištem za kapital u nesigurna vremena, kao što je švicarski franak.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao je, pak, na 95,18 bodova, dok je u petak na zatvaranju tržišta iznosio 95,10 bodova. Pritom je cijena dolara prema japanskoj valuti porasla sa 111,05 na 111,15 jena. U odnosu na europsku valutu, dolar je stabilan, pa se tečaj eura kreće oko 1,1600 dolara, kao i u petak na zatvaranju tržišta.

U fokusu ulagača su i valute nekoliko zemalja u razvoju, kao što su argentinski pezo i turska lira, zbog bojazni ulagača da bi se loši gospodarski trendovi u Argentini i Turskoj mogli pretočiti u financijsku i gospodarsku krizu.