Može li Slavonija računati na Jadran? Turisti traže sve više domaćih proizvoda

Ima li stara mantra o povezivanju zelene i plave Hrvatske bolju prigodu za realizaciju od turističke sezone?! Naime, domaći se BDP na nju i turizam uopće oslanja čak petinom, a ona na domaću poljoprivrednu proizvodnju kao veliki potrošač tek 15 posto. Istina, ističu u Ministarstvu poljoprivrede, rezultati nekih istraživanja pokazuju da postoje velike razlike od hotela do hotela i kreću se 20 - 70 %, a agregirani pokazatelj je otprilike 50 posto.

Jedu li gosti u hotelima, restoranima, apartmanima, kampovima na hrvatskoj obali i otocima naše, domaće, ili (jeftinu) "konfekciju" s polica trgovačkih lanaca?

- Postoje dobri primjeri poput Jadranke d.d. iz Malog Lošinja i nekih hotelskih lanaca koji njeguju i vlastitu poljoprivrednu proizvodnju - kažu u Tolušićevu timu.

Pritom, gledano po strukturi, u turističkoj potrošnji u Hrvatskoj veći je udio domaćih jaja, svinjskog mesa i pekarskih proizvoda, a manji udio domaćeg voća i povrća.

- Turisti vole i rado kupuju hrvatske poljoprivredne proizvode koje nose kao suvenire kući. Naši poljoprivredni proizvodi imaju kvalitetu, ali je potrebno povećati količine kako bismo bili konkurentniji - stav je Ministarstva.

Stranci nam hvale gastronomiju, žele pojesti i ponijeti kući hrvatski pršut, maslinovo ulje, sir, a i u domaćoj je javnosti trend kupovanja hrvatskog, domaćeg, zdravog. K tome, turistički djelatnici već duže naglašavaju da se turizam ne treba vezati samo uz sezonu, nego na platformu Hrvatska 365.Iskustva poljoprivrednih proizvođača s turističkom sezonom kao potrošačem su različita, a oslikavaju puno širu sliku od one vezane samo uz turizam. Čak ni nastojanja kojima želimo pobjeći od sezonalnosti u turizmu nisu pomogla OPG-u Ivana Gašića, prošlogodišnjeg najboljeg mladog poljoprivrednika u Hrvatskoj, da njegovi sirevi Mini sirane Gašić Beketinci, nađu put do obale, dok su, istovremeno, itekako traženi drugdje, u okružju i vani, piše Glas Slavonije.

– Nemamo suradnju s Jadranom, iako smo pokušavali. Imamo vrhunske sirove i druge mliječne prerađevine, svi govore o domaćim proizvodima, a proizlazi da se na moru hrana za turističku ponudu kupuje u trgovačkim centrima da se prođe jeftinije. Iznenađuje koliko je malo upita odande za naše proizvode, a koliko ih puno imamo za ovaj kraj i izvoz, najviše za Njemačku - kaže Katarina Drlić, voditeljica Mini sirane Gašić koja godišnje proizvede 6 - 7 tona kravljih sirova.

– Naše najveće tržište je u našem kraju i to nas ugodno iznenađuje. Tu imamo i suradnju s nekim restoranima. Umjesto sezone, mi više osjetimo kada naši ljudi, što su se odselili, dolaze na godišnji i žele kupiti i ponijeti naše proizvode - kaže Drlić.

U jednoj od vodećih hotelijerskih kuća u nas - u Valamar Rivieri, kažu da se 65 % svih proizvoda hrane i pića u njihovoj ponudi odnosi na hrvatske proizvode što isključivo sadrže domaće sirovine, a 26,8 % na uvozne. U ponudi hrvatske hrane i pića oslanjaju se na vino, povrće, voće i niz drugih hrvatskih prehrambenih proizvoda.

- S istim ciljem smo još prije dvije godine osmislili jedinstveni koncept Piazza kojim smo postavili nove standarde u hrvatskom turizmu. Piazza je atraktivan spoj restorana, barova i trgovina koje nude birane proizvode lokalnih proizvođača i OPG-ova. Htjeli smo proširiti ponudu za naše goste i povećati kvalitetu, ali i omogućiti plasman lokalnih proizvoda u turizam jer time gostima pružamo autentično lokalno iskustvo i doprinosimo razvoju lokalne zajednice - ističu u Valamaru.

- Sezona itekako ima dobar utjecaj na poljoprivredu – puno je apartmana na moru koji su niknuli od zarade u poljoprivredi, kaže u gorkoj šali svinjogojac Stanko Senkić iz Svetog Đurđa. On svu godišnju proizvodnju, 450 tovljenika, isporučuje jednom, dugogodišnjem otkupljivaču – mesnicama Bođirković, pa mu turistička sezona nije u fokusu.

A kada je i bila, prije niza godina, a bilo je to u vrijeme PZ Svinjogojac Donji Miholjac, ostao mu je gorak okus u ustima...

- Došla su k nama s mora petorica i pozvala nas da mi tovimo svinje za njih, no njih zanimaju samo butovi, za pršute…. A što s ostalim? - pitali smo.

– Ostalo riješite sami - odgovorili su nam - prepričava Senkić situaciju što zvuči poput lošeg vica.

U HGK-u ocjenjuju da je turistička sezona itekako važna za sektor hrane i pića; svjesni su toga i na OPG-u Škorvaga za proizvodnju povrća i voća u Punitovcima.

– Proizvedenim količinama na našem OPG-u zadovoljili bismo i potrebe kupaca s mora, no nemamo plasman na Jadranu, ne osjetimo sezonu. Čak za to vrijeme opadamo - ljudi idu na godišnji, pa nam od 15. srpnja do 15. kolovoza posao padne i za 50 % - kaže Blaženka Škorvaga. Dodaje, upita s mora je bilo, no kako s tako osjetljivom robom do obale?

– Nema udruge koja bi to, pa i menadžerski, organizirala, a nedostaje i hladnjača - kaže Škorvaga čiji OPG godišnje proizvede 35 tona rajčice, 18 tona paprike, tone kukuruza šećerca što na moru ide kao alva. U resornom ministarstvu ističu da turizam može biti odlično tržište za hrvatske poljoprivredne proizvode. No veliki i mali nemaju iste startne pozicije...

- Turizam kao odlično tržište za domaće poljoprivredne proizvode već su prepoznali veliki poljoprivredno-prehrambeni proizvođači koji s hotelijerskim kućama imaju višegodišnje ugovore. Međutim, mali proizvođači koji proizvode male količine teško mogu sami postati dobavljač, npr. nekog velikog hotelskog lanca - ističu u Ministarstvu, a rješenje za potonje vide u udruživanju u proizvođačke organizacije. Ministarstvo poljoprivrede u suradnji sa Svjetskom bankom izrađuje strategiju razvoja poljoprivrede i ruralnog prostora. Od nje se očekuju precizniji podatci o tome koji sve poljoprivredni proizvodi i u kojim se količinama mogu ponuditi turističkom sektoru. Dok se ova strategija očekuje, slavonski svinjogojac Stanko Senkić domaću poljoprivrednu proizvodnju i turizam već je stavio u svoje relacije i brojke.

– Prije 20 godina za vikendicu na moru trebalo je 110 svinja, a sada tisuću, ili - 19-20 junica, a sada njih 70. Gdje je nestalo tih 900 bravaca, tih 50 junica? U tome da je vikendica na moru prije bila 30 - 40 tisuća maraka, a danas je 100 - 140 tisuća eura - kaže Senkić dok slikovito trud poljoprivrednika zelene Hrvatske pretače u nekretnine na plavoj obali i njihov skok cijena u nebo. To je njegova mantra povezivanja zelene i plave Hrvatske.