ULOGA U OPSKRBI

Može li Hrvatska postati važan regionalni faktor u opskrbi Europske unije energijom

Hrvatska ima veliku priliku postaviti se kao važan regionalni faktor u opskrbi Europske unije energijom
 Matija Djanjesic/Cropix/Cropix

Početkom mjeseca Europska komisija objavila je prijedlog novog paketa sankcija protiv Rusije, u koji je uključena zabrana uvoza ruske nafte i naftnih derivata. Plan bi uključivao i šestomjesečni prijelazni period u kojem bi se postupno ukinuo uvoz.

No, za razliku od prijašnjih sankcija Moskvi, koje su države članice Europske unije brzo odobrile, pregovori o embargu na rusku naftu i dalje traju. Mađarska, Slovačka i Češka inicijalno su izrazile otpor potpunoj zabrani uvoza ruske sirove nafte i naftnih derivata, a naknadno i Cipar, Grčka i Malta, zemlje članice EU s razvijenom brodarskom industrijom za koju prijevoz ruske nafte i derivata predstavlja značajan dio prihoda.

Udio u naftnom miksu

Ruska sirova nafta povijesno je vrlo važna sirovinska baza za europski sustav rafinerija, posebno za Njemačku i zemlje centralne i istočne Europe. Europske unija lani je dnevno uvozila oko 2,2 milijuna barela sirove nafte iz Rusije, što je činilo oko četvrtinu ukupnog uvoza. Naftni derivati iz Rusije čine oko 15 posto ukupnog uvoza derivata u Europu. I, posljednjih mjeseci, unatoč činjenici da su europske kompanije, strahujući od mogućeg embarga, smanjile te količine, ruska nafta i dalje je činila veliki udio u naftnom miksu. Pritom je važno naglasiti da Mađarska, Slovačka i Češka čine mali udio u ukupnom uvozu ruske sirove nafte i naftnih derivata u Europu – samo 6 posto ukupne potrošnje Europske unije, ali je zato ovisnost tih država o ruskoj nafti vrlo visoka – kreće se u rasponu od 50 do 100 posto.

Pregovori između članica i dalje su u tijeku i, iako nije definirano u kojem obliku ni u kojem roku će se implementirati embargo na rusku naftu, izgledno je da će EU uvesti mjere koje bi rezultirale manjim uvozom ruske nafte u narednim godinama. Navedeno otvara prilike Republici Hrvatskoj da ojača trenutnu poziciju koju ima kao uvozna točka za sirovu naftu, te da se pozicionira i kao važan faktor u opskrbi juga centralne Europe naftnim derivatima.

image
Nikolay Doychinov/Afp

Uloga u opskrbi

Jadranski naftovod d.d. (Janaf) upravlja sustavom naftovoda za sirovu naftu i terminala diljem Republike Hrvatske i ima važnu ulogu u njezinoj opskrbi sirovom naftom i naftnim derivatima. Nafta pristigla tankerima u terminal na Omišlju je naftovodima povezana s Rafinerijom Rijeka i bivšom rafinerijom Sisak, a interkonekcijama i sa Slovenijom, Mađarskom i Srbijom. Instalirani kapacitet naftovoda iznosi oko 480.000 barela na dan (20 milijuna tona godišnje), a sam sustav građen je za potrebe rafinerija u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji te Bosni i Hercegovini, kao i korisnika u Mađarskoj te Češkoj i Slovačkoj. Za usporedbu, kapacitet kraka prema mađarskoj granici veći je od kapaciteta veze između rafinerije Százhalombatta i Južne Družbe. Ukupni kapacitet spremničkog prostora danas iznosi 2,100.000 kubičnih metara za sirovu naftu i 242.000 kubičnih metara za naftne derivate.

Centralna Europa uvelike je ovisna o uvozu sirove nafte iz Rusije i dva glavna naftovoda koja opskrbljuju istočnu i centralnu Europu ruskom naftom nazivaju se Sjeverna i Južna Družba. Mreža naftovoda Družba desetljećima opskrbljuje sirovom naftom Poljsku, Njemačku, Češku, Mađarsku i Slovačku. Većina sirove nafte ide u Njemačku (50%), a slijede je Poljska (16%), Slovačka (13,5%), Mađarska/Slovenija (11%) i Češka (9,5%). Eventualni embargo na rusku naftu zahvatio bi i količine dopremljene u Europu kroz Družbu, što bi onda dovelo do naglog prelaska na nove opskrbne pravce, i to prvenstveno kroz uvoz sirove nafte putem tankera u prihvatne europske luke uključujući i one na Jadranu.

Naftovodi locirani na sjevernom Jadranu raspolažu dostatnim kapacitetom i mogu znatno umanjiti opskrbni šok za zemlje južne i centralne Europe. Preko Jadrana, uz naftovod TAL, koji od Trsta prenosi naftu do austrijske rafinerije Schwechat i ima kapacitet od oko 900.000 barela dnevno, Janafov naftovod Adria jedini je naftovod koji opskrbljuje regiju i direktno je povezan sa sustavom Južne Družbe u Mađarskoj.

Putem Janafova naftovoda i interkonekcije s Mađarskom sirova nafta koja se doprema u Omišalj na Krku može opskrbljivati rafinerije u Mađarskoj, Slovačkoj i Češkoj. Naravno, pitanje je slobodnih kapaciteta, trenutnog zakupa i sličnih detalja, ali s obzirom na nominalne kapacitete mreže naftovoda zamjena opskrbe Družbom naftom iz Janafa trebala bi biti moguća.

Same alternative ruskoj sirovoj nafti mogle bi se osigurati preusmjeravanjem bliskoistočnih barela namijenjenih Aziji ili povećanjem uvoza iz zapadne Afrike i sl.

Pitanje naftnih derivata je nešto složenije. U Republici Hrvatskoj, a ni u konkurentskim uvoznim točkama u regiji, ne postoji produktovod koji bi imao ulogu u opskrbi kontinentalnih terminala naftnim derivatima. Naftni derivati se dopremaju tankerima do lučkih terminala i dalje distribuiraju željeznicom i autocisternama. Ako se ostvare trenutna razmatranja o proširenju kapaciteta LNG terminala na Krku, vjerojatno će biti potrebno proširiti kapacitet plinovoda Plinacroa prema kontinentu, što bi pružilo priliku za povoljniju izgradnju potencijalnog produktovoda s prihvatnog terminala Janafa u Omišlju do logističkog distributivnog centra u kontinentalnoj Hrvatskoj. Realizacija takvog projekta doprinijela bi smanjenju logističkih troškova opskrbe centralne Europe naftnim derivatima i znatno podigla konkurentnost Hrvatske u odnosu na slovenske i talijanske uvozne luke.

U svakom slučaju, Europska unija nastavlja s provedbom deklarirane strategije smanjenja ili postizanja neovisnosti o uvozu ruske energije.

Zabrana uvoza ugljena

Nakon zabrane uvoza ugljena embargo na naftu i naftne derivate logičan je slijed te nije neizvediv, posebno ako se uzmu u obzir faktori koji bi "oslobodili" količine za europske kupce. Potencijalno ukidanje sankcija na iransku naftu, daljnje povećanje proizvodnje OPEC-a i veća dostupnost zapadnoafričke i bliskoistočne nafte (koju Indija i Kina izbjegavaju u korist diskontirane ruske nafte) tome doprinose.

No, ograničena mogućnosti povećanja utilizacije europskih rafinerija (kao posljedica niza gašenja rafinerija i nadolazećih najavljenih održavanja postrojenja) zasigurno će doprinijeti donošenju odluke o postupnom uvođenju embarga.

Vjerojatno je da će konačni oblik zabrane uvoza ruske nafte biti uveden postupno i biti drukčije primjenjivan na sirovu naftu i na naftne derivate, uz moguće različite modele primjene ovisno o tome je li nafta uvezena naftovodom ili tankerima.

Sve navedeno, poticaj je i prilika za Republiku Hrvatsku postaviti se kao važan regionalni faktor u opskrbi Europske unije energijom.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. srpanj 2022 07:26