REPORT GOJKA DRLJAČE

Može li Boris Vujčić biti jezičac na vagi koji će promijeniti monetarnu politiku EU?

On ipak dolazi iz zemlje sa puno svježijim inflacijskim iskustvima nego većina drugih članica eurozone

Boris Vujčić

 Damjan Tadic/Cropix

Iako je prema procjenama Eurostata inflacija u siječnju u eurozoni s 5,1 posto iznova oborila rekord, Europska središnja banka do daljnjeg neće ići na bilo kakvo dizanje kamata. Predsjednica Europske središnje banke (ESB), Christine Lagarde, tek je „isključila mogućnost“ da dizanja kamata ne bude u 2022. godini, što je pojedinim medijima bilo dovoljno da zaključe kako se radi o radikalnom zaokretu u politici ESB-a.

Međutim, u osnovi će prema najavama Lagarde i ostalih čelnika ESB samo postepeno smanjivati masivni otkup vrijednosnica za po 20 milijardi eura mjesečno. Iako je ESB institucija zadužena za kontrolu stabilnosti cijena, u osnovi se odluke o zajedničkoj monetarnoj politici svode na političke preferencije država koje su te koje postavljaju članove Vijeća (guvernere). Trenutačno je Vijeće ESB-a stoga svojevrsna glasačka mašina u kojoj je deset članova protiv zaoštravanja monetarne politike te je teško da će promijeniti svoje mišljenje. Isto toliko ih je protiv nastavka hiperstimulativnih monetarnih mjera, a kao navodni jezičac na vagi predstavljaju se u pravilu Christine Lagarde osobno, François Villeroy de Galhau (guverner Banque de France) te Peter Kažimir (slovačka centralna banka). No, u osnovi to znači kako dvoje Francuza (Lagarde i Villeroy) do daljnjeg odlučuju o nastavku monetarne politike te se čini, s obzirom na njihovo porijeklo, kako su neskloni zaokretu jer je, između ostalog, Francuska, za razliku od Njemačke, lani zabilježila vrlo lijepi gospodarski rast te ih inflacija stoga brine puno manje.

Do promjene ove 'ravnoteže', u kojoj zapravo dominiraju pobornici monetarnih stimulansa, može doći tek nakon što u Vijeće ECB-a uđe guverner HNB-a Boris Vujčić. Nejasno je kako će glasati hrvatski guverner, ali on ipak dolazi iz zemlje sa puno svježijim inflacijskim iskustvima nego većina drugih članica eurozone.

Problem je sljedeći: Može li uopće ESB pravovremeno donijeti stručnu (ne političku odluku) o zaustavljanju rasta cijena kroz zaoštravanje monetarne politike?

Zanimljivo je da je s eksplicitnom najavom dizanja kamate u 2022. godine od članova Vijeća ESB-a izišao samo guverner Nizozemske centralne banke Klaas Knot. On je u nedjelju izjavio kako očekuje dizanje kamate ESB-a u četvrtom kvartalu. Iako su tu izjavu bombastično prenijeli u mainstream poslovnim medijima kao veliki zaokret ESB-a, treba voditi računa o dvije činjenice:

Prvo, iako inflacija iznenađuje eksperte u ovom trenutku, čak i pobornik zaoštravanja prvi značajniji potez najavljuje tek za zadnji kvartal ove godine, što ukazuje ponajviše na to kako je i Nizozemac svjestan odnosa snaga u ESB-u te nije sklon najaviti bilo kakvo činjenje prije konca godine.

Drugo, dojam je kako se ne samo pobornici stimulansa u Vijeću ESB-a, nego i dio njihovih protivnika, zapravo nada kako će se inflacija ispuhati sama od sebe, pa u drugom dijelu godine neće niti biti potrebe za zaoštravanje politike.

Uz to, treba znati kako procjene inflacije u Nizozemskoj za siječanj govore o inflaciji od vrlo visokih 7,8 posto, što je njihovog guvernera Knota prisililo na neki oblik javnog djelovanja.

Problem je u tome što je inflacija o novom rekordu potrošačkih cijena u EU zasjenila službeni Eurostatov podatak o rastu cijena po industrijskim proizvođačima za prosinac 2021. godine. Prema tom podatku cijene su pri industrijskim proizvođačima dosegle dramatičnih 26,2 posto na godišnjoj razini, te se kao scenarij teško može isključiti prelijevanje tih cijena na ostale.

Ispod je grafikon koji pokazuje streloviti rast cijena pri industrijskim proizvođačima u eurozoni i EU

image
Streloviti rast cijena

Brif:

1. Informacije ukazuju na to da Kina mora povećavati zalihe nafte. Kako će to utjecati na cijene?

2. Spotify se javno ispričao svima koje uznemiruje kontroverzni podcats Joe Rogana, ali ga odbija otpustiti.

3. EU parlament izglasava mjere koje bi zbog energetskog deficita proglasile prirodni plin i nuklearne izvore kao održive.

Prijedlog dnevnog štiva:

Jerusalem Post: Njemački znanstvenici dokazali da zaraza omicronom nakon dvije doze cjepiva djeluje slično kao booster

The Wall Street Journal: Jesu li modeli koji proriču globalno zatopljenje ipak potpuno pogrešni?

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. studeni 2024 11:46