HUMANITARNI BIZNIS

Mogu li hrvatske tvrtke dati svoj doprinos razminiranju Ukrajine

Jedna od rijetkih zemalja koja ima organizacijske modele, obučene ljude i tehnološka rješenja za uklanjanje velike količine minsko-eksplozivnih sredstava upravo je Hrvatska
 Sergey Bobok/Afp

I prije ruske agresije i zauzimanja teritorija samoproglašenih republika Donjeck i Lugansk te priobalja, Ukrajina je imala veliki problem s posijanim minama i zaostalim eksplozivnim sredstvima na istoku zemlje. Učestala su bila stradanja civila koji su nailazili na minska polja. Prije ili kasnije, Ukrajina će morati očistiti svoj teritorij od minsko-eksplozivnih sredstava. Osim zauzetog teritorija svjedoci smo da se iz okolice Kijeva i Harkiva u potpunosti povlače ruske snage, tako da bi barem na tom dijelu trebalo početi razminiranje.

Prepoznat brend

Jedna od rijetkih zemalja koja ima novije iskustvo uklanjanja velike količine minsko-eksplozivnih sredstava upravo je Hrvatska, tako da je logično očekivati uključivanjem Hrvatske u razminiranje Ukrajine. Osim toga, Hrvatska je u međunarodnoj borbi protiv protupješačkih mina, s ostalim zemljama potpisnicima Ottawske konvencije, preuzela odgovornost provođenja svih obveza iz Konvencije. Sa svim ostalim poduzetim aktivnostima pokazala je osviještenost o zastrašujućim posljedicama miniranja i potvrdila svoju namjeru rješavanja minskog problema kroz razvoj protuminskog djelovanja. Među ključnim dionicima iz Hrvatske u takvim situacijama jest Hrvatski centar za razminiranje - Centar za testiranje, razvoj i obuku. Riječ je o jedinoj tvrtki koju je akreditirala Hrvatska akreditacijska agencija za provedbu certifikacije strojeva za razminiranje, detektora metala, pasa za detekciju mina i osobne zaštitne opreme sukladno svim međunarodnim normama. "HCR-CTRO međunarodno je prepoznat brend u razminiranju, ponajviše zato što je bio uključen u rješavanje hrvatskog poratnog minskog problema, koji je, nažalost, bio značajnog opsega. Upravo zahvaljujući izgrađenom sustavu protuminskog djelovanja, potrebnom znanju i vještinama te specifičnim poligonima za testiranje HCR-CTRO može odgovoriti na svaki izazov u segmentu protuminskog djelovanja te ponuditi najkvalitetnija operativna testiranja, ali i sudjelovati u najizazovnijim projektima istraživanja i razvoja novih tehnologija za detekciju mina u svijetu", istaknula je Katarine Markt, direktorica HCR-CTRO-a.

Drugi važan dionik je Ravnateljstvo civilne zaštite kao nadležna institucija unutar Ministarstva unutarnjih poslova za zaštitu građana od minskoeksplozivnih i neeksplodiranih ubojnih sredstava na teritoriju Hrvatske. Ravnateljstvo posjeduje iskustvo rada u bilateralnim projektima uklanjanja minskih i eksplozivnih sredstava te je ostvarilo značajnu suradnju s primjerice Hrvatskim šumama zahvaljujući kojima se raščišćavaju posljednji dijelovi Hrvatske zagađeni minskim i eksplozivnim sredstvima. Preostalo je oko 200 četvornih kilometra sumnjivih područja.

Inovativna tvrtka

I, naposljetku, tu je inovativna tvrtka DOK-ING osnovana prije više od 30 godina, kad je osnivač i vlasnik tvrtke Vjekoslav Majetić odlučio inovirati daljinski upravljivi sustav za humanitarno razminiranje, kako bi omogućio razminiranje tada ratom pogođene Hrvatske uz minimalan rizik za ljudske živote. "U posljednjih nekoliko godina DOK-ING se profilirao kao kompanija koja proizvodi autonomne i robotske sustave za sve situacije koje su opasne za ljude, od rudarstva do NRKBe zaštite, no korijen naše kompanije i područje u kojem imamo više od 30 godina iskustva upravo je humanitarno razminiranje. U tom kontekstu držimo 80 posto globalnog tržišta. Kao integralni dio obrambene i sigurnosne industrije Europske unije podržavamo svaku inicijativu koja doprinosi spašavanju ljudskih života i omogućava uvjete za normalan život i rad ljudi u Ukrajini. Budući da je Hrvatska relativno nedavno imala ratno iskustvo, mi kao država imamo jedinstveno institucionalno i ljudsko iskustvo kojim možemo pomoći Ukrajini", istaknuo je Gordan Pešić, član Uprave DOK-ING-a.

Ukrajini će trebati razminirati površinu dvije i pol Hrvatske

Ugledni The Economist u prošlom je broju objavio članak o problemu globalne opskrbe hranom nastalom zbog rata u Ukrajini. Prema podacima iz tog članka, u Ukrajini je ostalo zarobljeno 25 milijuna tona žitarica, koje se ne mogu izvesti prema inozemnim kupcima. Kako bi to bilo moguće, naglašava se u članku, Ukrajina mora razminirati prilaze luci Odesa. Od početka agresije, Europska unija je za Ukrajinu mobilizirala 4,1 milijardu eura za makrofinancijsku pomoć, budžetske potpore, krizni odgovor i humanitarnu pomoć. Dodatnih 1,5 milijardi eura mobilizirano je preko European Peace Facilityja kao vojna pomoć ukrajinskim oružanim snagama, za obranu stanovništva i teritorijalnog integriteta. Dodatno, EK planira tijekom 2022. isplanirati daljnjih 9 milijardi eura makrofinancijske pomoći te, na prijedlog potpredsjednika Borella, dodatnih 500 milijuna eura za vojnu pomoć. Za obnovu Ukrajine planira se Strateški plana obnove Rebuild Ukraine, u kojem će se sredstva osigurati iz proračuna EU, proračuna zemalja članica, zajmova i donacija te mobilizacijom privatnih i javnih ulaganja na razini Europske unije. Dodatna sredstva osigurat će se od partnera, poput zemalja G7, G20… Ukupna površina ukrajinskog teritorija na kojem se sumnja na prisutnost zaostalih minsko-eksplozivnih sredstava, prema podacima Udruge pirotehničara Ukrajine, je 136.332 kilometara četvornih. Riječ je o površini gotovo dvije i pol Hrvatske. Prema procjeni te Udruge, 4,8 milijuna hektara poljoprivrednih površina je pod sumnjom na minsku opasnost, i to ne računajući Černobil te područja okupirana prije 24. veljače 2022. godine.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
02. studeni 2024 21:14