MMF izdao nove preporuke za Hrvatsku: BDP će solidno rasti, ali pred zemljom su dva velika izazova

Kratkoročni gospodarski izgledi Hrvatske su povoljni, ali slabija produktivnost i nedostatak radne snage predstavljaju izazov za srednjoročne izglede rasta, zaključuje misija MMF-a nakon redovne godišnje posjete Hrvatskoj. U ovoj godini predviđa da će hrvatski BDP rasti po stopi od 3,4 posto, a nagodinu 2,9 posto, "uz podršku snažne domaće potražnje" i unatoč očekivanju da turizam neće imati tako snažne rezultate kao proteklih godina. U srednjem roku predviđa da će se rast BDP-a približiti potencijalu od 2,5 posto, kao i da će jačanje produktivnosti na temelju ulaganja iz NPOO-a ublažiti demografske prepreke.

MMF-a ujedno zaključuje da bi se spuštanje inflacije trebalo nastaviti, iako postupno, pa bi u prosjeku ove godine trebala iznositi oko 4,2 posto. Približavanje cilju ESB-a od dva posto izgledno je tek krajem 2025. Uz globalnu neizvjesnost, kao rizik za ostvarenje projekcija MMF navodi kontinuirani rast plaća koji premašuje produktivnost. To bi moglo potkopati konkurentnost i potencijalni rast te produljiti povišenu inflaciju.

Gdje brige leže

Najviše zabrinutosti MMF pokazuje prema fiskalnoj politici, ističući da bi aktualna ekspanzija tijekom razdoblja snažnog gospodarskog rasta "mogla naštetiti teško stečenom fiskalnom kredibilitetu Hrvatske". Potaknut velikodušnim povećanjem socijalnih davanja i kompenzacija za zaposlene u javnim sektoru, proračunski deficit će s prošlogodišnjih 0,7 posto BDP-a doseći 2,5 posto. Kako bi se smanjio negativan učinak na inflaciju i konkurentnost, MMF poziva vlasti da smanje ovogodišnje fiskalne poticaje, odnosno da hitno ukinu široko rasprostranjene mjere koje su bile namijenjene ublažavanju troškova života (smanjenje poreza i kontrola cijena). Procjenjuje da bi to donijelo uštedu od oko trećinu postotka BDP-a. Sve preostale mjere potpore trebale bi biti privremene i ciljati na najugroženije. "

Pored toga, fiskalnu razboritost i odlučne reforme smatra nužnim kako bi se financirala buduća potrošnja i pripremilo za moguće šokove. Smatra da se Hrvatska suočava s velikim investicijskim potrebama, uključujući zelenu i digitalnu tranziciju, te s rastom fiskalnih troškova zbog starenja stanovništva. Kako trenutačno velik dio javnih ulaganja financira EU, MMF ocjenjuje da je važno stvoriti i rezervirati prostor za buduća ulaganja, kako se bude smanjio značaj sredstva EU-a. Plan Ministarstva financija o smanjenju ukupnog deficita (za oko 0,7 postotnih bodova BDP-a) u 2025. godini članovima Misije čini se ostvariv i predviđaju daljnji pad javnog duga, na 55 posto BDP-a u 2029.

Dobra pozicija za reforme

S obnovljenim novim mandatom i "hvale vrijednom" provedbom NPOO-a, MMF ocjenjuje da je Vlada u dobroj poziciji za provedbu dubljih reformi i podizanje životnog standarda u zemlji. U području porezne politike, primjerice, ponovno upućuje na važnost širenja porezne osnovice, kako kroz uvođenje modernog poreza na nekretnine temeljenog na vrijednosti, kao i s većim oporezivanjem kratkoročnog najma. Također, uklanjanje subvencije na fosilna goriva, smatra da bi povećalo prihode za oko dva posto BDP-a godišnje. Iako bi nedavna reforma plaća mogla poboljšati pravednost i konkurentnost sustava javnih naknada, daljnje reforme bi trebale osigurati smanjenje veličine masa plaća u narednim godinama.

" Ima prostora za racionaliziranje broja zaposlenih u javnom sektoru na osnovi funkcionalnog preispitivanja javnog sektora te za razvoj unutarnjeg tržišta radi poboljšanja mobilnosti. Pravilo o fluktuaciji zaposlenika treba strože primjenjivati, osim za ključne funkcije", stoji u zaključcima MMF-a.

Kako bi se ublažili troškovi mirovinskog sustava, uz ostalo, iz ove institucije podsjećaju na važnost povećanja zakonske dobi za odlazak u mirovinu i/ili povećanje minimalnih godina doprinosa te jačanje drugog mirovinskog stupa. Kad je riječ o zdravstvu, MMF napominje d bi se mogla uvesti participacija namijenjena izravnom smanjenju fiskalnih troškova nastojeći ujedno proširiti pristup zdravstvenoj zaštiti, čime bi se moglo uštedjeti na troškovima pružanjem jeftinije primarne zdravstvene zaštite ili smanjenjem oslanjanja na domove za starije.