Najveći domaći hotelijeri odlučili su da neće prekriženih ruku čekati kada će se Vlada domisliti rješenju problema posrnulog gospodarstva, pa su, pritisnuti potpunom obustavom poslovanja i prestankom priljeva novca, sami izradili set mjera s kojima će ovih dana stupiti pred nju, premijera Andreja Plenkovića i ministra Zdravka Marića.
Računica već postoji, Jutarnjeg list već ju je dobio na uvid, a izračuni i mjere iza kojih stoje najvažnije domaće turističke kompanije sada prvi put otkrivaju razmjere neizvjesnosti koja predstoji domaćem turizmu.
Prve procjene
Prema njihovim procjenama, kako je vidljivo iz seta mjera koje predlažu, sektor očekuje da će poslovni problemi uzrokovani koronavirusom kompletnu turističku industriju mučiti do proljeća 2021. godine - što je, zapravo, i prvo javno priznanje hotelijera da od ovogodišnje sezone, što god tko javno spekulirao, neće biti gotovo ništa, kad god kriza završila.
Takvog su mišljenja kompanije okupljene u Hrvatskoj udruzi turizma - Valamar, Maistra, Bluesun, Jadranka, Imperial Riviera, Arena Hospitality Group, Falkensteiner, Plava laguna - sve najzvučnija imena domaćeg hotelskog biznisa, koje strahuju da će, ne poduzme li Vlada neke ozbiljne poteze, sljedeću sezonu dočekati na koljenima.
Umjesto da čekaju rješenja ministra financija Zdravka Marića, hotelijeri su stoga sami pripremili set od četiri mjere za koje vjeruju da bi sektor mogle održati na životu do proljeća 2021., a one se većinom vode ciljem očuvanja radnih mjesta, ali i poslovnih sustava, kako bi se u nekom povoljnijem trenutku moglo krenuti iznova.
Prva mjera koju će hotelijeri tražiti od Vlade jest da hitno formalizira institut nazvan “radnik na čekanju”, tijekom kojeg bi turistički radnici, od kojih većina doista kod kuće čeka da prođe kriza i da opet počnu raditi, dobivali naknadu od najmanje 60 posto neto plaće, a poslodavci za to vrijeme ne bi plaćali poreze i doprinose jer radnici nisu na svojim radnim mjestima.
Težak udar
Dapače, koliko je udar na sektor bio jak, pokazuje i činjenica da hotelijeri očekuju kako bi ova mjera trebala biti na snazi sve do početka proljeća iduće godine s obzirom na to da domaći turizam u glavnoj sezoni ostvari 85 posto ukupnog prometa u turizmu, a sada je izvjesno da se to ovaj put neće dogoditi.
Druga je mjera s kojom će hotelijeri predvođeni HUT-om suočiti premijera Plenkovića i ministra Marića obustava plaćanja poreza i doprinosa, i to u cijelom razdoblju tijekom kojeg ugostiteljski objekti neće raditi.
HUT pritom očekuje da se obustava plaćanja nameta odnosi na sva važna davanja, kao što su komunalna naknada, pomorsko dobro, turističko zemljište ili vodna naknada, jednako kao i na poreze i doprinose, a prijedlog je hotelijera da se ponova obveza plaćanja svih ovih nameta opet uvede u trenutku kada u zemlji bude otvoreno 50 posto kapaciteta, s time da se u prvim mjesecima inzistira na podmirenju između 30 i 50 posto iznosa davanja kako bi se osiguralo da korisnici tih davanja prežive.
Za ovu se mjeru predlaže da bude na snazi sve do svibnja 2021.
Partnerski razgovor
“Naime, svi smo svjesni da će ovogodišnji turistički promet značajno biti smanjen i potpuno je logično da se poslodavce oslobodi plaćanja takvih poreza. Sama odgoda plaćanja nema smisla jer je već sada očito da neće postojati mogućnost plaćanja, nego treba sačuvati zaposlenost i poslovne sustave do ponovnog početka punog poslovanja”, stoji u prijedlogu mjera.
Uz to, kao treći set mjera, hotelijeri od Vlade očekuju da im ponudi i osigura bespovratna sredstva putem HBOR-a i poslovnih banaka, a sve kako bi mogli financirati likvidnost poslovanja te pripremiti iduću turističku sezonu.
Kao posljednji potez, hotelijeri očekuju mogućnost reprogramiranja plaćanja obveza za sve one poslovne subjekte kojima će to biti nužno za opstanak.
“S obzirom na obujam krize, već u ovom trenutku možemo ustvrditi da će posljedice za cjelokupno gospodarstvo biti značajne na razini tekuće godine. U tom kontekstu u potpunom smo suglasju sa stavovima Vlade RH, gdje je jasno iskazan primarni cilj - sačuvati radna mjesta u turizmu i poslovne sustave kako bi se mogao napraviti ‘restart’ u trenutku kad se za to stvore uvjeti”, stoji u dopisu HUT-a.
Kako je za Jutarnji list rekao predsjednik Udruge Veljko Ostojić, u danima koji slijede očekuju partnerski razgovor s državom, kojoj nude konkretne prijedloge o tome kako prebroditi tešku gospodarsku situaciju.
- Privatni sektor očekuju velika rezanja i uštede, a isto očekujemo i od državnog te javnog sektora. Ovo je naš doprinos, a očekujemo da i država napravi vlastite scenarije te razmisli o smanjenju troškova i plaća - napominje Ostojić.
Ključni prijedlozi hotelijera
1. FORMALIZIRANJE INSTITUTA “RADNIK NA ČEKANJU”
Pretpostavlja da radnici koji ne mogu raditi dobivaju naknadu u iznosu od 60 posto neto plaće, a poslodavci u tom periodu za njih ne plaćaju poreze i doprinose. Mjera treba vrijediti do proljeća 2021. godine.
2. OSLOBAĐANJE OD POREZA, DOPRINOSA I NAKNADA
Mjera pretpostavlja da poslodavci u vrijeme kada su ugostiteljski objekti zatvoreni ne plaćaju poreze, doprinose i davanja, a da se plaćanje počne uvoditi postupno, i to u trenutku kad na tržištu opet bude otvoreno 50 posto objekata. U toj, početnoj fazi, hotelijeri očekuju da se podmiruje 30 do 50 posto iznosa davanja. Mjera treba vrijediti do svibnja 2021.
3. BESPOVRATNA SREDSTVA
Mjera podrazumijeva osiguranje bespovratnih sredstava putem poslovnih banaka i HABOR-a uz pomoć kojih bi hotelijeri mogli financirati likvidnost te pripremiti iduću sezonu.
4. REPROGRAM KREDITNIH OBVEZA
Mjeru treba omogućiti svim poslovnim subjektima kojima je ona potrebna za stabiliziranje poslovanja.