Mjere za spas gospodarstva: 'Država mora sniziti trošak rada kako bi plaće mogle rasti'

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) pozdravila je najavljeni treći krug porezne reforme, ali u detaljnom dokumentu koji su poslali ministru financija Zdravku Mariću, uz brojne svoje prijedloge, naglasili su da treba napraviti jači iskorak, intenzivnije rasteretiti gospodarstvo, sniziti trošak rada i time omogućiti povećanje plaća.

Dokument koji su poslali Mariću, a do kojeg smo i mi došli, na čak 46 stranica detaljno popisuje sve mjere koje bi se trebale provesti; riječ je o više od 40 prijedloga, koji su posve logični i trebalo bi ih razmotriti jer bi znatno utjecali na rast gospodarstva, no pitanje je koliko bi to stajalo državni proračun, na što ni ministar financija Zdravko Marić ni čelnici HUP-a nemaju odgovor.

Tako HUP, uz ostalo, predlaže značajnije smanjenje stopa poreza na dohodak i povećanje neoporezivog dijela. Poslodavci žele ukidanje stope od 36 posto i smanjenje one od 24 posto na 10 posto, ali vjerojatno svjesni da to u ovom trenutku nije moguće, alternativno predlažu smanjenje stope sa 24 na 14 posto te sa 36 na 30 posto. Hrvatska, iznose u HUP-u, ima veću najvišu stopu poreza na dohodak u usporedbi sa zemljama u okruženju (Bugarska, Rumunjska i BiH 10 posto, Srbija 10 i 15 posto, Češka 15 i 22 posto, Slovačka 19 i 25 posto).

Osobna potrošnja

Također predlažu podizanje osnovnog osobnog odbitka sa sadašnjih 3800 na 4800 kuna, što bi, smatraju, utjecalo na porast osobne potrošnje, čime bi se pak trebalo suprotstaviti povećanju troškova cijene goriva, stanova, režija...

“Smatramo kako bismo trebali iskoristiti ovaj trenutak te predložiti dodatne mjere kojima bi se porezno rasteretile plaće. Jedino prihvaćanjem tih dodatnih mjera možemo ove izmjene nazvati poreznom reformom koja će značajnije rasteretiti poduzetnike”, pišu u HUP-u.

U tom smjeru predlažu i da se porez na dohodak ne plaća na premije za III. mirovinski stup bez dosadašnjeg ograničenja od 6000 kuna godišnje, što je sada neoporezivo, kao i da se porez ne plaća na premije dopunskog zdravstvenog i životnog osiguranja koje uplaćuje poslodavac radniku.

Topli obrok

Traže i smanjenje kamatne stope s tri na dva posto, koja se radniku odobrava kroz pozajmicu poslodavca, da i radna obuća, ne samo odjeća, te ostala zaštitna oprema za radnika ne bude primitak od nesamostalnog rada, te uz sistematski, da se radnicima može omogućiti i specijalistički kontrolni liječnički pregled.

Predlažu i da naknada za topli obrok u iznosu od 35 kuna dnevno bude neoporeziva, a za one koji bi to iskoristili za smanjenje plaće radnika, predlažu obračunavanje punog iznosa poreza i doprinosa uz plaćanje kazne od 25 posto.

Dodatno, željeli bi i da se definira porezna olakšica za izgradnju vlastitih smještajnih objekata za sve radnike, ne samo na smještaj sezonaca, te da se i troškovi prehrane na terenu, kao i prijevoz koji organizira poslodavac, ne smatraju dohotkom od nesamostalnog rada.

Predlažu i povećanje limita za prigodne nagrade do visine dvije ili tri prosječne isplaćene plaće, kao i bonuse u istim okvirima, s tim da bi iz toga isključili direktore i vlasnike.

Kao mjeru navode i povećanje iznosa dara u naravi na minimalno 2000 kuna godišnje, da se povećaju i neoporezive dnevnice te da se poslodavcima omogući da mogu jednokratno isplatiti neoporezivih 7000 kuna za rođenje djeteta.

HUP traži i povećanje neoporezivog iznosa otpremnine za mirovinu sa 8000 na 15.000 kuna, povećanje neoporezive stipendije sa 1750 na 3000 kuna mjesečno, povećanje troškova reprezentacije koji se porezno priznaju kod utvrđivanja dohotka od samostalne djelatnosti sa 50 na 70 posto, porezne olakšice za troškove ulaganja u domaćinstvo za građane, da se radnicima mogu davati dionice kao nagrada do 20.000 kuna vrijednosti neoporezivo na godišnjoj razini, a predlažu i ukidanje doplate poreza rezidenata koji su izaslani radnici, odnosno da porez plaćaju samo u zemlji rada.

Dodatno traže uvođenje markica za sezonske radnike u poljoprivredi, koji su sada preskupi za poslodavce jer plaćaju brojne doprinose i poreze na njih, do čak 55 posto od neto plaće.

Mali poduzetnici

HUP se protivi i povećanju doprinosa na zdravstvo sa 15 na 16,5 posto, a otprije je poznato da su protiv povećanja koeficijenata za obračun doprinosa za članove uprava tvrtki te predlažu da mali i mikro poduzetnici sami sebi određuju plaću. Predlažu i da se poveća prag godina sa 30 na 40 za “mladu osobu” koju zaposli poslodavac, a žele i da se minimalna plaća oslobodi plaćanja doprinosa na osnovicu.

HUP navodi i da bi trebalo vratiti institut reinvestirane dobiti, zalažu se za smanjenje stope poreza na dobit na 12 posto za sve poduzetnike, a za mikro poduzetnike na osam posto te dodatno povećanje porezno priznatog troška za osobni prijevoz na 70 posto.

U pogledu Zakona o PDV-u traže da se poveća prag sa 3 milijuna na 15 milijuna kuna za plaćanje PDV-a po naplaćenoj fakturi, a osim najavljenih sniženih stopa na svježe meso, voće, povrće, ribu, jaja i pelene, traže i sniženu stopu od pet posto na bezreceptne lijekove, od 13 posto na fermentirane mliječne proizvode, prerađevine od svježeg mesa i smrznuto svježe meso. Sniženu stopu od pet posto PDV-a traže za sve tiskovine, ne samo dnevne novine, za pelete, brikete i ogrjevno drvo 13 posto, a za smještaj i ugostiteljske usluge stopu od 10 posto.