Veća liberalizacija ulaganja za imovinu u kategoriji C, indeksacija mirovina iz drugog stupa i isplata većeg iznosa štednje u trenutku odlaska u mirovinu (sada do 15 posto) neke su od izglednih zakonskih promjena koje bi trebale osigurati veću isplativost privatne mirovinske štednje. Iako nije želio iznositi detalje niti spekulirati o tome što će biti konačne zakonske izmjene, predsjednik Hanfe, Ante Žigman, izjavio je da je riječ o prijedlozima o kojima će konačnu odluku donijeti Ministarstvo rada i mirovinskog sustava.
Godine štednje
"Oni bi trebali omogućiti da mirovinska reforma bude povoljna za sve one koji idu u mirovinu, a ne samo za mali ekskluzivni klub ljudi", naglasio je tijekom sudjelovanja na četvrtom skupu pod nazivom "Financial Branch" koji se ovaj put bavio temom "Ulaganje u zelenu budućnost".
Dok se mirovinski fondovi žele više fokusirati na zelena ulaganja, za veći dio publike mnogo važnije pitanje bilo je poslovanje mirovinskih fondova i činjenica da se nakon 20 godina štednja u drugom stupu većine članova vraća u prvi stup jer im se to više isplati. Uz izmjenu regulacije, pojasnio je Dubravko Štimac, predsjednik Uprave PBZ Croatia osiguranja i UMFO-a, važno je i razdoblje štednje. "Članovi su uplaćivali doprinose najviše 20 godina, što je pola radnog staža, a o pravim efektima moći će se govoriti kada budemo imali puni staž od 40 godina", rekao je Štimac.
Velike gubitke iz prošle godine, za koju kažu da ju je obilježila "savršena oluja", mirovinski fondovi uglavnom su uspjeli nadoknaditi već u prvoj polovici ove godine. Od početka godine prinosi na imovinu u kategoriji A u prosjeku su porasli 8,5 posto (lani pad od 5,1 posto), oni u kategoriji B uvećani su za 5,2 posto (lani pad od pet posto), a najmanje su rasli prinosi u kategoriji C u koju se ulaže imovina članova pred mirovinu, jedan posto (lani pad 5,2 posto). Od uvođenja reforme 2002. godine prinosi mirovinskih fondova u prosjeku su rasli 5,1 posto. Tako u konačnici, s povratkom u prvi stup, ni država ne bi trebala biti u gubitku.
Dosad su mirovinski fondovi prošli tri krize, rekao je Štimac, pri čemu je oporavak od 2008. trajao dvije godine. Nakon ove najgore iz prošle godine, "većina fondova već se oporavila", a Štimac je dodao kako je svojim odlukama u tome pomogao i regulator. Unatoč svemu, Žigman ističe da su hrvatski mirovinski fondovi među najuspješnijima, pozivajući se na pokazatelje OECD-a prema kojima fondovi samo nekoliko zemalja imaju veće prinose te da mnoge zemlje "zavide" hrvatskim "mirovincima" na raspoloživoj imovini za ulaganje.
Ugljični otisak
Za tri godine, pojasnio je Žigman, tvrtke će u izvješćima morati navoditi i "stanje ugljičnog otiska", odnosno koliko su smanjila emisiju stakleničkih plinova. Zakonske izmjene regulirat će kriterije za ulaganje u održive, zelene projekte, a mirovinski fondovi i prije toga krenuli su u tom smjeru vjetroelektranom Professio Energia. Direktor tvrtke Mario Klarić rekao je da osiguravaju energiju za oko 100 tisuća kućanstava.