Inovacije su temelj daljnjega gospodarskog rasta, a Hrvatska je zemlja velikog inovacijskog potencijala, poruka je s konferencije “Hrvatska - mjesto za inovacije i pametne investicije”, koju su jučer u zagrebačkom hotelu Westin organizirali Ministarstvo gospodarstva i HGK.
Tradicija
Cilj konferencije bio je povezati inovativne hrvatske tvrtke s investitorima i drugim partnerima. Riječ je o više od 300 projekata, koji su se iskristalizirali na tematskim inovacijskim vijećima, a čija se vrijednost procjenjuje na više od 5 milijardi kuna. Svi su oni otvoreni za investicije, zbog čega su na kraju konferencije organizirani i matchmaking sastanci.
Iako Hrvatska ima dugu tradiciju u inovacijama, njihova je realizacija dosad zapinjala. Pojednostavljeno rečeno, nedostajao je put za komercijalizaciju inovacija. No, Darko Horvat, ministar gospodarstva, uvjeren je da je u tome sada učinjen iskorak.
- Umrežiti realni poduzetnički sektor, akademsku zajednicu i dužnosnike lokalne i središnje države te to relativno brzo provesti kroz jedan labirint, sve je to napravljeno u ovih godinu dana i ubuduće više nećemo govoriti o brzini, nego o akceleraciji - pohvalio se Horvat na konferenciji i dodao da se stvari u Hrvatskoj mijenjaju nabolje.
Prate trendove
Luka Burilović, predsjednik HGK, podsjetio je na dugu tradiciju inovacija u Hrvatskoj te je ocijenio da hrvatski inovatori i danas prate svjetske trendove.
- Danas imamo novu generaciju umova, koji guraju naše gospodarstvo u novo, digitalno doba - istaknuo je Burilović, posebno ukazavši na Matu Rimca.
Tomislav Sokol, zastupnik u Europskom parlamentu, upozorio je, pak, da EU u inovacijama zaostaje za SAD-om, Kinom i Indijom. Jedan od glavnih razloga za to Sokol vidi u prereguliranosti Unije, zbog čega je cilj reducirati birokraciju za trećinu.
Unatoč željama i ciljevima, Hrvatska po ulaganjima za istraživanje, razvoj i inovacije i dalje kaska za drugima. Primjerice, prema podacima Eurostata za 2017. godinu, izdvajanja za te svrhe u EU su činila 2,06 posto BDP-a, a u Hrvatskoj su iznosila 0,86 posto BDP-a.
S druge strane, u Izraelu su ti izdaci, istaknula je Nili Shalev, generalna direktorica Direkcije za istraživanje i razvoj pri Izraelskoj agenciji za inovacije, dosegnuli 4,3 posto BDP-a, pri čemu najveći dio osigurava privatni sektor. Glavni pokretač ulaganja u inovacije u Izraelu su multinacionalne kompanije, svoj doprinos daje i država, a posebno vojska, zaključila je Shalev.
“Moj izum čisti more, a za veću proizvodnju treba mi 50.000 eura”
Porečki inovator Ervin Matić tvorac je uređaja za održavanje i čišćenje vodenih površina. Riječ je o uređaju koji čisti akvatorij od, primjerice, algi, meduza, plastike i naftnih mrlja, a može služiti čak i za spašavanje utopljenika, pojašnjava Matić.
- Iza ovoga su godine rada u mojoj strojobravarskoj radionici. Sve sam radio sam i o vlastitom trošku, a jedina pomoć koju sam dosad dobio bilo je sudjelovanje Grada Poreča i Općine Tar - Vabriga u plaćanju kotizacije na inovatorskim sajmovima u Ženevi i Nürnbergu. Prezentirao sam svoj proizvod hotelskim kućama i drugim potencijalnim korisnicima i pokazali su interes. No, za veću proizvodnju potreban mi je novac. Primjerice, za nultu seriju trebam 50.000 do 60.000 eura. Za investitora to nije veliko ulaganje, a povrat bi bio brz i velik - rekao nam je Matić, pokazujući nam prototip svoga proizvoda.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....