Tko je u pravu?

M. Rimac: 'Fina navodi da su plaće u mojoj kompaniji 4.600 kn, istina je daleko od toga'

Ne tvrdim da su naše plaće fantastične, ali po ovom ispada da su smiješne, a situacija je sasvim drugačija, napisao je Rimac
Mate Rimac, zaposlenici tvrtke Rimac Automobili i električni hiperautomobil Rimac C-Two
 Ronald Goršić / Ranko Šuvar / Hanza Media / Rimac Automobili

Iako Fina i mnogi drugi financijski servisi izvještavaju kako je prosječna neto plaća u Rimac Automobilima 4.600 kuna, Mate Rimac tvrdi kako je to daleko od istine. Kako je osnivač i vlasnik te automobilske kompanije napisao, njegovi zaposlenici u prosjeku svaki mjesec zarade 12.000 kuna neto.

- Ne tvrdim da su naše plaće fantastične, ali ispada da su plaće u Rimac Automobilima smiješne, a situacija je sasvim drugačija. Prosječna neto plaća u RA je oko 12.000 kuna uključujući prijevoz, odnosno oko 11.000 kuna bez njega. Ukoliko uključimo ostale benefite (božićnice, uskrsnice…) prosječna plaća je iznad 13.000 kuna neto. Nama je želja mjeriti se s najboljima i želimo, u skladu s mogućnostima, imati značajno veće plaće u budućnosti – napisao je i priložio graf koji prikazuje povijest plaća u tvrtki.

Uz to, kako tvrdi Mate Rimac, i “način računanja broja zaposlenih za firmu poput Rimac Automobili potpuno je neadekvatan”. Kako je objasnio, Fina računa broj zaposlenih na temelju ukupnog broja radnih sati u jednoj godini, dok za brzorastuće tvrtke poput njegove, “taj podatak nema veze s realnim stanjem”.

- RA su u 2018. godinu ušli s 232 stalno zaposlena, a zaključili godinu s 399, dok u Fininim izvještajima stoji da imamo 316 zaposlenih. Krajem listopada smo imali 513 stalno zaposlena + 83 studenta i vanjskih suradnika. Uz kolege iz Greypa smo na 665 - ne brojeći naše zaposlenike u JV-u u Kini. Dakle RA i Greyp imaju preko 575 stalno zaposlenih te 93 studenata i vanjska suradnika, dok će na raznim portalima stajati sasvim druge brojke – ustvrdio je.

- S ovim ne želim kritizirati FINA-u i druge institucije jer ne smatram da je namjera u pitanju, već legacy problem s kojim se nitko nije bavio. Mi smo prije par godina pokušali riješiti problem i odonda više puta razgovarali s nadležnim institucijama. Najavljeno je da će se napraviti određene izmjene da se ovaj problem riješi, no kako se on još nije otklonio, želim dati više informacija vezanih uz ovu problematiku – napisao je Rimac.

Uz to, kako je dodao, Hrvatska je i loše pozicionirana po investicijama u R&D te inovacijama u Europi, a unatoč tome, “tvrtke koje ulažu u R&D su zakinute”.

- Svi izdaci za razvoj se moraju knjižiti pod nematerijalnu imovinu, gdje se takvi izdaci akumuliraju dok ne kreće eksploatacija te investicije. Takav način knjiženja nije naš hir niti nam daje ikakve prednosti u operativnom poslovanju (i dalje plaćamo pune doprinose na te plaće itd.). To je jednostavno pravilo bilo gdje u svijetu, a kod nas je i propisano zakonom – tvrdi.

Stoga se svi troškovi za razvoj automobila ili drugih sustava koje Rimac Automobili razvijaju knjiže na nematerijalnu imovinu dok ne krenu prihodi od tih proizvoda, što, naglašava poduzetnik, u slučaju razvoja automobila može biti pet ili više godina.

- U slučaju C_Two će to biti oko 100 milijuna eura investicije (plaće, prototipovi, alati, testiranja…). Kad krene isporuka kupcima, kreće i amortizacija akumuliranih troškova. U te troškove spadaju i plaće ljudi koji rade na razvoju, što čini velik dio naših zaposlenih. Isplaćene plaće knjižene na taj način Fina ne uzima u obzir prilikom izračuna prosječne plaće u poduzeću, dok uzima u obzir broj ljudi (ne isključuje ih brojčano iz izračuna - dakle svaki zaposlenik koji radi na R&D doprinosi umjetnom smanjenju prosječne plaće u statistici) – pojasnio je Mate Rimac kako dolazi do greške u izračunu prosječne plaće u njegovoj kompaniji te je dodao kako “takva praksa praktički kažnjava ulaganje u R&D”.

- Meni je to suludo i za takvu praksu ne vidim nikakav logičan razlog. Čini se da je u pitanju greška sustava koju nitko nije primijetio. No ta greška nama, i drugim tvrtkama koje ulažu u R&D, izaziva štetu. Mi te plaće isplaćujemo na apsolutno isti način kao i sve druge i na njih plaćamo iste namete i doprinose državi – zaključio je Rimac i priložio dopis koji je poslao Fini prije dvije godine.

Detaljnije objašnjenje ovog problema se može pronaći u dopisu koji smo slali FINA-i prije 2 godine:

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
01. studeni 2024 21:06