Većina izvoznih sektora smanjila je prodaju robe od početka ove godine, ali dio njih je ipak uspio povećati plasman proizvoda. Osim djelatnosti rudarstva i vađenja, koja je snažno skočila zbog premještanja prerade nafte u Mađarsku, razdoblje koronakrize bilo je poticajno i za izvoz poljoprivrednih proizvoda.
Prema podacima DZS-a, u osam mjeseci porastao je 16,9 posto, sa 3,24 na 3,79 milijardi kuna. Promatrano prema sektorima, izvoz hrane i živih životinja povećan je za 8,6 posto i dosegnuo je 8,3 milijarde kuna. Izvoz prehrambene industrije u osam je mjeseci ukupno smanjen za gotovo 10 posto, ali nekoliko djelatnosti ipak je blago nadmašilo prošlogodišnje rezultate: proizvodnja papira (5,9 posto), električke opreme (2,5 posto), računala te elektroničkih i optičke proizvoda (2 posto), kao i prehrambena proizvodnja (0,7 posto).
Kada je riječ o uvozu, jedina djelatnost koja je značajno povećala aktivnost je farmaceutika, što nije iznenađujuće s obzorom na covid-19. Taj je sektor povećao uvoz za čak 25,9 posto, odnosno za 1,8 milijardi kuna. Istodobno, izvoz domaće farmaceutske industrije pao je 7 posto.
Na kraju, ukupni je izvoz u osam mjeseci iznosio 69,6 milijardi kuna, 6,3 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine, a uvoz je pao za 10,8 posto, na 111,5 milijardi kuna. Pritom je uočljivo da se robna razmjena u kolovozu značajno smanjila u odnosu na dva prethodna mjeseca, pa su se izvoz i uvoz vratili na razine iz razdoblja lockdowna u travnju i svibnju. No, zbog većeg pada uvoza od izvoza, a DZS u iznosi podatke već za devet mjeseci, znatno se smanjio i vanjskotrgovinski deficit, oko 18 posto. Tako je poboljšana i pokrivenost uvoza izvozom; dosegnula je 63,5 posto, sa 59,9 posto u istom razdoblju lani.