Lex Agrokor: Posljednji pregovori vode se s američkim fondovima, Adrisom i Alcom

Do petka 15. lipnja privremeno Vijeće vjerovnika Agrokora mora izglasati nagodbu vjerovnika i uputiti je na Trgovački sud (TS) koji zatim u roku od pet do 15 dana saziva ročište na kojem vjerovnici moraju izglasati nagodbu. Trgovački sud potom mora potvrditi zakonitost takve nagodbe i sve mora biti tehnički gotovo do 10. srpnja. Stoga ćemo u nastavku pokušati dati osnovne “brojke i slova” ovog procesa i ono što još preostaje riješiti.

1. Ponajprije treba pojasniti brojke oko ukupnog duga Agrokora, pogotovo stoga što su u petak objavljene procjene vrijednosti pojedinih tvrtki, iz kojih proizlazi da Agrokor grupa ukupno vrijedi oko 2,5 milijardi eura, odnosno trenutačno oko 18,5 milijardi kuna. Izvanredna uprava (IU) Agrokora je, pak, kao ukupni dug navela 58 milijardi kuna te se stoga može steći zaključak da su dugovi tri puta veći od procijenjene vrijednosti. Međutim, treba istaknuti da u tih 58 milijardi kuna ulaz i roll-up kredit od oko osam milijardi kuna, od čega se oko četiri milijarde kuna odnosi na novi kredit, nastao nakon 10. travnja 2017. godine. A to nije dug koji je stvorio Agrokor Ivice Todorića. Nadalje, u tih 58 milijardi kuna ulazi i oko 11 milijardi kuna međusobnih potraživanja tvrtki unutar koncerna pa se tu ne radi o dugu Agrokora prema “trećim osobama”. To znači da ukupni realni dug Agrokora nije 58, nego 43 milijarde kuna, odnosno da ukupni dug nije tri puta veći od procijenjene vrijednosti, nego oko 2,2 puta. Pritom treba znati da su u IU Agrokora rekli da je napravljena konzervativna procjena vrijednosti tvrtki, pa to onda vodi tome da je dug oko dva puta veći od vrijednosti Agrokora.

2. Pravo glasa na ročištu vjerovnika imat će, međutim, vjerovnici koji imaju oko 27 ili 28 milijardi kuna. Naime, uz već navedenih 15 milijardi kuna koje neće imati pravo glasa, to pravo neće imati još četiri milijarde kuna koje otpadaju na “stari” roll-up kredit, kao ni oko četiri milijarde kuna plaćenih tražbina dobavljača te oko sedam milijardi kuna koje još uvijek osporava IU Agrokora. Kad se sve to zbroji i oduzme, dođe se do brojke od oko 27 do 28 milijardi kuna, a ona može biti veća ako IU odustane od osporavanja nekih potraživanja. Zanimljivo je da će, kako stvari stoje, imatelji obveznica moći glasati, iako su im Adris grupa i Alca osporili njihove tražbine (oko devet milijardi kuna).

3. Na ročištu vjerovnika glasat će se tako da se najprije pokuša utvrditi može li se u svakoj od pet skupina vjerovnika (osigurani i neosigurani financijski vjerovnici, imatelji obveznica te veliki i mali dobavljači) postići većina, s tim da zakon nalaže da će “iznimno” smatrati da su vjerovnici prihvatili nagodbu ako za nju glasaju vjerovnici koji imaju dvije trećine priznatih tražbina. Iako to još nije službeno rečeno, vjerojatno će Trgovački sud inzistirati na tome da se dobije glas dvije trećine vjerovnika kako bi nagodba imala što veći legitimitet, pogotovo stoga što je na TS neće uputiti stalno Vijeće vjerovnika, nego privremeno Vijeće.

4. Sukladno lex Agrokor, nagodbu koju prihvate vjerovnici sud će potvrditi rješenjem o potvrdi nagodbe, a takvo rješenje ima snagu ovršne isprave. Trgovački sud može po službenoj dužnosti uskratiti potvrdu nagodbe, i to “ako su bitno povrijeđeni propisi o sadržaju nagodbe i postupanju prilikom njezine izrade i donošenja, kao i o prihvatu od vjerovnika, osim ako se ti nedostaci mogu otkloniti” ili “ako je prihvat nagodbe postignut na nedopušten način”. Upravo zbog ovih odredbi lex Agrokor Visoki je sud u Londonu krajem prošle godine i presudio protiv zahtjeva Sberbank da lex Agrokor ne važi u Engleskoj i Walesu, tvrdeći kako te odredbe daju dovoljno velike ovlasti sudu da kontrolira suglasnost nagodbe vjerovnika i procesa lex Agrokor insolventnim procesima EU. Nagodba ili njezin sažetak objavit će se na web stranici e-Oglasna ploča sudova, imat će pravni učinak i prema vjerovnicima koji nisu sudjelovali u postupku, kao i prema vjerovnicima koji su sudjelovali u postupku, a čije će se osporene tražbine naknadno sudski utvrditi.

5. Protiv nagodbe ili dijela nagodbe može se podnijeti žalba Visokom trgovačkom sudu ili se može posebno utužiti zakonitost cijele nagodbe.

6. Glavna opasnost ne samo za nagodbu vjerovnika, nego i za budućnost Agrokora jest činjenica da se nije uspio ugovoriti takozvani izlazni kredit za refinanciranje roll-up kredita koji dolazi na naplatu 10. srpnja jer su tržišni uvjeti bili neprihvatljivi, predložene kamate su dolazile i blizu 20 posto. Zbog toga se mora produljiti trajanje sadašnjeg roll-up kredita, ali tu je problem što američki fondovi traže efektivnu kamatu, s naknadama od 10 do 15 posto. Ako tako ostane, onda će u slučaju da Sberbank i drugi vjerovnici pristanu na nagodbu jedini spas biti da Sberbank, možda sa Zabom, VTB-om i drugima, odmah 10. srpnja isplati američke fondove u roll-up kreditu ili da najdulje u roku od pola godine refinanciraju roll-up kredit novim zaduženjem s povoljnijim kamatama.

7. Nadalje, još traju tvrdi pregovori s Adris grupom i Alcom, koji osporavaju tražbine imatelja obveznica zbog toga što ih zastupa zajednički agent, a to je jedan od razloga zbog kojega američki fondovi traže lihvarske uvjete za produljenje roll-up kredita. Pregovori s Agram Investom, navodno, idu u smjeru zaključenja dogovora.

8. Kuriozitet: iz Agrokora se ne može dobiti informacija o tome koliko je ostalo neiskorišteno roll-up kredita.