Krah pregovora Uprave najvećeg europskog proizvođača automobila Volkswagena (VW) i sindikata o produljenju dugogodišnjeg kolektivnog ugovora prema kojem su zabranjeni gašenje tvornica i radnih mjesta VW-a u Njemačkoj, upalio je alarm u europskoj autoindustriji.
Opcija gašenja, prema nekim procjenama, nekoliko desetaka tisuća radnih mjesta u pogonima VW-a u Njemačkoj nadovezuje se na slične najave iz Audija i Stellantisa. Prema podacima Europske konfederacije sindikata (ETUC), u Audiju bi zbog restrukturiranja poslovanja bez posla moglo ostati oko 3000 radnika, a u koncernu Stellantis, čiji su dio, uz ostale, Peugeot, Fiat i Opel, oko 1500 radnika samo u Italiji.
Aktualne najave otpuštanja u Volkswagenu, Audiju i Stellantisu dolaze nakon, za europsku autoindustriju, standardno uspješne 2023. u kojoj je, prema podacima Europskog udruženja proizvođača automobila (ACEA), zabilježen rast prodaje svih vrsta vozila na europskom tržištu od 18,3 posto. Istina, prema istome izvoru, u 2022. na Starom kontinentu prodano je 10,4 posto manje vozila nego 2021., ali se taj pad pripisao utjecaju manjka poluvodiča na tržištu i padu prodaje u Ukrajini i Rusiji, u oba slučaju po stopama većima od 60 posto zbog ruske invazije na Ukrajinu i pripadajućih sankcija koje su SAD i saveznici uveli Rusiji.
"Unatoč ukupnom rastu registracija novih vozila u Europskoj uniji, usporedba s prodajom automobila prije pandemije pokazuje pad registracija za 19 posto u odnosu na količine prije pandemije od, primjerice, 13 milijuna vozila registriranih 2019.", navodi ACEA.
Utjecaj Kine
Iako se rast prodaje automobila u Europi često pripisuje sve snažnijoj tržišnoj ekspanziji kineskih proizvođača i nadmoći korejske i američke autoindustrije u isporukama vozila na električni pogon, statistika spomenutog udruženja to ne potvrđuje.
"Europska proizvodnja vozila u 2023. znatno je porasla, dosegnuvši gotovo 15 milijuna jedinica, od čega 12 milijuna osobnih automobila, uz značajan međugodišnji rast od 12,6 posto. Taj se porast prvenstveno može pripisati slabijoj usporednoj bazi iz 2022. Pozitivnom ishodu pridonijeli su postupno popuštanje izazova opskrbnog lanca, omogućujući poboljšane količine proizvodnje", navodi ACEA, prema čijim je podacima Europska unija i lani bila, nakon Kine koja je na tržište izbacila oko 26 milijuna automobila, najveći svjetski proizvođač automobila, ispred Japana (osam milijuna) i SAD-a iz čijih je tvornica na tržište došlo oko sedam milijuna automobila.
Unutar rasta europske proizvodnje u prošloj godini, po dvoznamenkastim stopama rasle su sve važnije nacionalne industrije, počevši od Njemačke (rast u 2023. od 18,7 posto), preko Belgije (18,1) i Češke (14,9) do Italije s rastom od 11,9 posto. Autoindustrija lani je rasla i u Švedskoj (9,8 posto) i Španjolskoj (7,4), kao i u Francuskoj, gdje je zabilježen rast od 1,2 posto. Kada je u pitanju uvoz vozila u EU, azijski i američki proizvođači lani su na Stari kontinent izvezli oko 23,7 posto više automobila i ostvarili 34,6 posto veću ukupnu vrijednost izvoza nego u 2022. S druge strane, europska autoindustrija lani je za 12,7 posto povećala vrijednost, a za 12,4 posto količine izvezenih automobila u odnosu na 2022., ostvarivši trgovinski suficit veći od 90 milijardi eura.
Pad zaposlenosti
Prema službenom izvješću o stanju u europskoj autoindustriji Europskog parlamenta objavljenom početkom listopada ove godine, europske automobilske kompanije zapošljavale su, što izravno, što neizravno, 13,8 milijuna radnika čineći po broju zaposlenih drugi najveći "bazen" radnih mjesta u Uniji. Statistika Eurostata pokazuje pad zaposlenosti u europskoj autoindustriji zadnjih godina, ali po stopama manjima od jedan posto, što upućuje na zaključak da kompanije, unatoč rastu prodaje i prihoda, već dulje "krešu" rashode za troškove rada. Europska autoindustrija čini šest posto ukupne zaposlenosti u EU-u i osam posto ukupne dodane vrijednosti kompletne proizvodnje u Uniji.
Najveći europski proizvođač automobila Volkswagen lani je od prodaje uprihodio 322 milijarde eura, ostvarivši dobit prije oporezivanja od 23 milijarde eura. Audi, koji je dio Volkswagen grupe, ali poslovanje prikazuje odvojeno, lani je od prodaje uprihodio 70 milijardi eura, uz dobit prije oporezivanja od 6,3 milijarde eura. U značajnom plusu lani je bio i koncern Stellantis ostvarivši prihod od prodaje 189,5 milijardi eura i operativnu dobit od 18,6 milijardi eura. S obzirom na rast i kompanija perjanica europske autoindustrije i cijelog sektora, postavlja se pitanje odakle potreba za otpuštanjiima?
Glavni pregovarač Volkswagena sa sindikatima Arne Meiswinkel odbijanje sindikalnih zahtjeva da se zabrana otpuštanja u tvornicama te kompanije u Njemačkoj i njihovo zatvaranje produlje obrazložio je "održavanjem konkurentnosti i spremnosti kompanije za budućnost".
- Da bismo Volkswagen učinili spremnim za budućnost, potrebno nam je održivo smanjenje troškova i struktura. Moramo smanjiti troškove rada u Njemačkoj. Samo ako budemo ekonomičniji, možemo zadržati vodeću poziciju i dugoročno osigurati radna mjesta. Jedno zahtijeva drugo i neće biti moguće bez doprinosa zaposlenika - poručio je Meiswinkel.
Utrka za konkurentnost
Uprava Volkswagena, uzgred, nije najavila zatvaranje pogona u Njemačkoj, ali se to podrazumijeva uzimajući u obzir njezino odbijanje da produlji važeći kolektivni ugovor sa sindikatima.
Smanjenje troškova rada u slučaju kompanija koje imaju stabilne prihode i rast znači da menadžment planira novac usmjeriti u druge izvore, a to su u slučaju autoindustrije ulaganja u baterije za električna vozila, digitalizaciju poslovanja, smanjenja emisija CO2 u prometu i umjetnu inteligenciju, na što se upozorava i u spomenutome dokumentu EP-a.
"Do 2035. sva nova vozila u EU-u morat će imati nultu emisija CO2, s tim da će se ova odredba preispitati u 2026. Elektrifikacija je ključna strategija koju je industrija globalno primijenila kako bi proizvela ispušnu cijev vozila nultih emisija. Električna vozila uglavnom se napajaju litij-ionskim baterijama. Ti su trendovi promijenili temelje industrije koja je prošla kroz najveće strukturalne transformacije u svojoj povijesti. U 2023. godini diljem svijeta prodano je 14 milijuna električnih vozila", napominje se u izvješću EP-a. Većina europskih tvrtki, dodaje se, još zaostaje u inovacijama električnih vozila. Samo jedno od 15 najboljih svjetskih baterijskih električnih vozila proizvedeno je u EU-u, upozorava se u izvješću za europske parlamentarce. Isti izvor napominje da je EU u korist prilagodbe europske autoindustrije novim trendovima uvela carine na uvoz kineskih električnih automobila, nakon što je Kina 2022. pretekla Njemačku u vrijednosti godišnjeg izvoza automobila.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....