STEM discipline, što je kratica koja označava prirodne znanosti, tehnologiju, inženjerstvo i matematiku, generiraju bogatstvo pojedinaca, kompanija i država, naglašava Boris Podobnik, profesor i prodekan za istraživanja na ZŠEM-u te profesor na Građevinskom fakultetu u Rijeci, koji je o tome prošle jeseni objavio znanstveni rad u časopisu Chaos, Solitons and Fractals, a potpisuje ga s još nekoliko kolega.
Pokazao je, napominje, da je STEM fraktalni mehanizam koji potiče akumulaciju bogatstva, kao i nejednakosti, u raznim skalama ljudskog društva. Udio STEM diplomanata među najvećim svjetskim milijarderima na Forbesovoj listi konstantno raste u posljednja dva desetljeća, a kad se analiziraju kompanije prema tome jesu li iz STEM ili drugih područja, one prve "signifikantno pokazuju bolje rezultate ne samo u razdoblju prije krize".
Kritički pogled
Kroz prizmu tog istraživanja Podobnik, koji je i član Ekonomskog savjeta Udruge Glas poduzetnika, nudi kritički pogled na Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO), o čijem se sažetku raspravlja, budući da se u njemu ističe značaj ulaganja u tehnologije i znanost, što bi dugoročno trebalo donijeti "rast BDP-a i radna mjesta s visokom dodanom vrijednošću". Podsjećamo, od 49 milijardi kuna koliko iznosi NPOO, 7,5 milijardi kuna namijenjeno je obrazovanju, znanosti i istraživanju, pri čemu za "podizanje istraživačkog i inovacijskog kapaciteta" 2,4 milijarde kuna.
Kako je Hrvatska, među usporedivim zemljama, s najnižim postotkom budžeta za istraživanje i razvoj, Vlada mora, što je i navedeno u NPOO-u, ulagati u temeljna istraživanja jer su ona preduvjet za daljnja primijenjena istraživanja, mora stvarati okvir za privlačenje studenata i istraživača na STEM i ICT područjima, mora povećati efikasnost te stvoriti jaču vezu između rezultata istraživanja i potreba gospodarstva, kaže Podobnik. Smatra pohvalnom intenciju da se poveća broj diplomanata iz prirodnih znanosti, matematike, računarstva, inženjerstva, proizvodnje i građevinarstva na prosjek Europske unije, ali dodaje kako EU u tom pokazatelju zaostaje za najkonkurentnijima u svijetu. U Hrvatskoj je na 1000 stanovnika u dobi od 20 do 29 godina udio diplomanata iz prirodnih i tehničkih znanosti 18,6 posto, a cilj je 21,5 posto. "Da je obrazovanje važno, ali možda ne svako jednako, pokazuje kako Kina, koja je prešla Ameriku u BDP-u u kupovnoj moći, akcent stavlja upravo na STEM", naglašava Podobnik.
Potencijalni problem u NPOO-u vidi najviše u nepostojanju metrike. "Lijepo je reći kako moramo stvoriti "poticajni model za napredovanje u karijeri istraživača te provođenje vrhunskih znanstvenih istraživanja na STEM i ICT područjima". Ima li Vlada metriku kojom će moći dinamički pratiti ostvaruju li se ideje plana? Kako će poticati vezu poduzetništva i obrazovanja? Ima li Vlada načina da se, recimo, suprotstavi onima koji su protiv širenja STEM područja jer u tome ne vide svoj interes? Ima li načina da se suprotstavi onima koji će sigurno kočiti zasluženo brzo napredovanje najboljih, zbog ljubomore ili straha da će izgubiti svoje pozicije utjecaja", pita. Dodaje i kako smo zemlja s najmanje stranih studenata, a "oni su naš izvoz, baš kao i turizam". Postavlja pitanje hoće li se fakultetima koji imaju premalo stranih studenata onemogućiti javljanje na nacionalne projekte, što bi također mogla biti metrika.
Lako je napisati plan
Uglavnom, Podobnik zaključuje da je lako napisati plan, ali je mnogo problematičnija realizacija, pogotovo u korumpiranim zemljama kao što je Hrvatska. Smatra također da bi iseljavanje moglo omesti realizaciju, a provođenje reformi vidi kao "vrhunac hrvatskog domoljublja" danas.