Ohrabreni odlukom ECB-a o nastavku programa pojačane kupnje obveznica kako bi se zadržali niski troškovi kreditiranja i potaknuo oporavak, ulagači su se još više okrenuli kupnji rizičnije imovine. Početkom tjedna prvi su put i prinosi na grčke petogodišnje obveznice pali ispod nule. Ne tako davno, toj prezaduženoj zemlji, s javnim dugom iznad 200 posto BDP-a, nitko na tržištu nije bio spreman posuđivati novac, a danas joj ulagači plaćaju da im ga "čuva" na pet godina. Jedina zemlja eurozone koja se na rok od pet godina trenutačno zadužuje uz pozitivne prinose, premda tek neznatno iznad nule, jest Italija.
Povoljniji uvjeti
Kada je riječ o desetogodišnjim grčkim obveznicama, koje trenutačno nose prinos od oko 0,75 posto, prošli je tjedan također bio velik interes. Kako piše FT, Grčka je izdavala iznos od 2,5 milijarde eura, a ponude ulagača dosegnule su 30 milijardi eura. Premda Grčka ima jednu od najviših razina zaduženosti na svijetu, uglavnom je riječ o sanacijskim kreditima iz razdoblja krize, a privatni ulagači drže manji dio duga.
Obveznice zemlje vratile su se na investicijsku scenu prošle godine, kada je ECB počeo njihovu kupnju, pa su u razdoblju od nekoliko mjeseci prinosi pali sa 4 na oko 1 posto. Jednom kada je uključena u program kvantitativnog popuštanja, rekao je Michael Michaelides, analitičar francuske tvrtke za upravljanje imovinom Carmignac koja drži i grčke obveznice, "Grčka je postala normalna zemlja eurozone koju monetarna politika ne diskriminira".
Trenutačne okolnosti na veleprodajnom tržištu duga, kaže Hrvoje Stojić, makroekonomist mirovinskog fonda PBZ Croatia osiguranja, povoljnije su nego proteklih nekoliko mjeseci. Uz to što je ECB odbacio očekivanja dijela investitora da će doći do smanjenja mjesečne dinamike pandemijskog programa već u drugoj polovici godine, pozitivna očekivanja potiču i događaji u SAD-u.
- Moglo bi se reći da financijska tržišta trenutno ignoriraju rast inflacije zbog kašnjenja u oporavku američkog tržišta rada, kao i očekivanja da je tamošnja inflacija dosegnula maksimum - kaže Stojić. No, u nastavku godine, dodaje, ostaje rizik rasta referentnih kamatnih stopa na razvijenim tržištima s obzirom na očekivano značajno ubrzanje oporavka američkog tržišta rada, povišenu inflaciju i, shodno tome, očekivanu najavu usporavanja otkupa obveznica, prvo od Federalnih rezervi, a s određenim vremenskim pomakom i od ECB-a. To ne bi trebalo značajnije utjecati na obveznice zemalja izvan eurozone. Posljednji put kada je najavljeno, 2013. godine, povlačenje programa otkupa obveznice, podsjeća Stojić, samo je inicijalno pogodilo euroobveznice tržišta u nastajanju i one su godinu završile s dobitkom od gotovo 10 posto.
Rast prinosa
Zrinka Živković Matijević, glavna ekonomistica RBA, očekuje da će krivulja prinosa na novčanom tržištu u sljedećim tromjesečjima poprimiti "malo strmiji oblik", da će postupno početi rasti prinosi na dugoročne obveznice. Tako bi u iduće godine u prosjeku mogli izaći iz negativnog teritorija, ali će i dalje godinama ostati "prigušeni". Potencijal za rast dugoročnih kamatnih stopa na tržištu novca, smatra, vrlo je ograničen.
U financijskom sustavu postoji enormna količina viška likvidnosti, a i dalje će se povećavati. Značajniji rast kamatnih stopa, objašnjava, moguć je samo ako dođe do izraženijeg povećanja referentnih kamatnih stopa ili snažnog smanjenja likvidnosti uslijed rasta inflacije. No, u osnovnom scenariju inflacija ne bi trebala rasti iznad 2 posto, a prvo povećanje referentnih kamatnih stopa u RBA očekuju tek 2025. godine.