Nova pravila

Kreću izmjene: IT stručnjaci više neće moći biti paušalci ili će tvrtke plaćati kazne

Informatičari ne žele u radni odnos jer kao zaposlenici od 25.000 kuna bruto plaće na ruke dobiju 13.000 kuna
Ilustracija
 Dragan Matic / CROPIX

U Ministarstvu financija pripremaju izmjene Općeg poreznog zakona koje bi, u dijelu koji se odnosi na bolji nadzor poslovanja paušalnih obrtnika, u konačnici mogle imati negativan efekt na IT industriju, pribojavaju se u udruzi Hrvatski nezavisni izvoznici softvera (CISEx).

Postalo je, naime, prilično rašireno da IT tvrtke, umjesto da zapošljavaju radnike na ugovor o radu, angažiraju paušalne obrtnike. Nije pritom problem kad se zaista radi o poduzetniku (obrtniku), nego kad je stvarni poslovni odnos u biti - nesamostalni rad. Drugim riječima, kad obrtnici “glume” da ostvaruju dohodak od samostalnog rada - jer im mnogo bolji porezni tretman omogućava da, uz ista bruto davanja poslodavca, kao paušalci dobiju ozbiljno više novca nego da su u radnom odnosu - a zapravo je u pitanju dohodak od nesamostalnog rada.

U Ministarstvu financija tome su navodno mislili doskočiti većim angažmanom inspektora i kažnjavanjem poslodavaca koji to primjenjuju. Prema prijedlogu koji priprema Ministarstvo financija, kako se čini, inspektori neće kažnjavati, odnosno naplaćivati razliku poreza i doprinosa ”paušalcima”, nego samo tvrtki “poslodavcu”.

Tvrtke nemaju izbora

Nakon što su neslužbeno procurili neki detalji iz izmjena zakona, Tajana Barančić, predsjednica CISEx-a, potvrđuje da je i u IT sektoru sve više paušalnih obrtnika-developera, ali napominje kako su ih tvrtke ponekad praktički primorane “zapošljavati”. U pitanju su deficitarni programerski kadrovi koji na taj način ostvaruju mnogo veći neto dohodak nego da su zaposleni: od 25.000 kuna bruto iznosa, kao zaposlenici na ruke će dobiti oko 13.000, a kao paušalci - 23.000 kuna! Smatra da država treba pažljivo odvagnuti kako će riješiti taj problem jer ako paušalci više ne budu mogli raditi za domaće tvrtke, nesmetano će nastaviti za strane.

- Činjenica je da u IT sektoru imamo učestalu pojavu da sami zaposlenici traže da budu plaćeni za rad putem paušalnog obrta, pri čemu traže da im se ukupni trošak sadašnje plaće plati na paušalni obrt, te još najčešće dobiju i 70 tisuća kuna poticaja od države za samozapošljavanje. Kad jedan poslodavac odbije, lako prelaze kod drugog ili rade prema istom modelu za strance - naglašava.

Ugovorni odnos

Porezna uprava ima uporište u zakonu da utvrdi kad je zapravo riječ o nesamostalnom radu. Već je bilo nekoliko takvih slučajeva u IT tvrtkama, dodaje. Stranci, pak, trenutačno otvoreno traže domaće developere po svim online kanalima i već u startu nude posao tako da im sugeriraju da otvore paušalni obrt.- Pritom im objašnjavaju i koliko dana godišnjeg odmora im daju, što neupitno ukazuje na nesamostalni rad, a nerijetko nude da im riješe papirologiju, računovodstvo i slično - kaže predsjednica CISEx-a. Porezna uprava, naravno, ne može naplatiti stranoj tvrtki poreze i doprinose za paušalce, a domaće može kažnjavati.

- Na taj način ostat ćemo bez IT industrije u Hrvatskoj jer kadrova ionako nemamo dovoljno. Sada su IT stručnjaci motivirani da otvore paušalne obrte i rade za strane tvrtke. Trebalo bi jednako tretirati domaće i strane tvrtke - naglašava.

O tome se povela i rasprava na Facebooku, nakon što je suosnivač Nanobita Alan Sumina u petak objavio da se pripremaju izmjene zakona te da bi to moglo značiti kraj prakse s paušalcima. Sumina, doduše, smatra da bi to moglo imati i pozitivan efekt - maknuti izvor nelojalne konkurencije poduzetnicima koji ne prakticiraju ljude zapošljavati po tom modelu. Smatra da bi možda trebalo ograničiti djelatnosti koje mogu koristiti paušalni obrt ili tretirati kao radni odnos slučaj “obrtnika” koji više od dvije trećine prihoda realiziraju samo s jednim poslodavcem.

- Nisam siguran kako tome pristupiti, ali stanje kakvo je sada nije dobro - kaže Sumina.

Povećani limit

Popularnost paušalnih obrta u domaćoj IT industriji silno je porasla nakon što je podignut maksimalni godišnji limit primitaka sa 150 tisuća kuna na 300 tisuća kuna za paušalno oporezivanje. Na te prihode vrlo mali iznos predviđen je za plaćanje poreza i doprinosa, koji iznose oko sedam posto, dok su na plaću od nesamostalnog rada gotovo 50 posto. Ta je mjera bila zamišljena u sklopu pojednostavljenja i poreznog rasterećenja malih poduzetnika, ali dovitljivo tržište je očito izbušilo lukrativnu rupu u zakonu. Prema dostupnim podacima, više od 2100 aktivnih obrta osnovano je u IT djelatnosti u posljednjih 30 mjeseci. Najbolje rješenje bilo bi, smatra predsjednica CISExa, drastično smanjenje opterećenja dohotka od nesamostalnog rada.

- Godinama predlažemo takve modele, ali nema sluha. Hrvatska se odlučila za strateške industrije (turizam, poljoprivreda) za koje se daju posebni modeli oporezivanja, a, na žalost, IT i dalje nije među njima - kaže.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. rujan 2024 23:12