Kraj sporova između države i PIF-ova? Presuda će pokazati sigurnost Hrvatske za ulagače

Ustavni sud nedavno je odbacio tužbu državnog Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP) kojom je ta državna institucija pokušala osporiti dio propisa o obeštećivanju Proficija i drugih tvrtki za nepravilnosti u kuponskoj privatizaciji. Riječ je o dugogodišnjem sporu države i fondova koji su sudjelovali u kuponskoj privatizaciji s kraja devedesetih godina prošlog stoljeća.

Spor je nastao kada su PIF-ovi optužili državu da im je prebacila mahom bezvrijedne dionice državnih poduzeća i zatražili nadoknadu od više stotina milijuna tadašnjih njemačkih maraka kroz ugovore o zamjeni "bezvrijednih" dionica za one na kojima mogu zaraditi. Kada je fondovima udovoljeno, što kroz izravne sporazume i ugovore o zamjeni dionica s Hrvatskim fondom za privatizaciju, što kroz odluke arbitražnih sudova Hrvatske gospodarske komore, žalila se država, podižući tužbe i na redovnim sudovima.

- Ustavna tužba nastavlja se na arbitražni spor u kojem je tuženik bilo društvo Proficio d.d. kao pravni sljednik bivšeg privatizacijskog investicijskog fonda Expandia - potvrđeno nam je u CERP-u, koji je pred Ustavnim sudom pokušao osporiti dio Zakona o arbitraži te zatražio jasno određenje o tome je li on nadležno tijelo za potezanje ustavne tužbe u ovom sporu. Ustavni sud odbio je i jedan i drugi CERP-ov zahtjev.
Na pitanje kakve su posljedice neuspjele ustavne tužbe, odnosno je li država sada u lošijoj situaciji u dugogodišnjem sporenju s PIF-ovima, iz CERP-a su nas uputili na Državno odvjetništvo, koje, ističu, zastupa državu u tim sporovima.

U Proficiju pak, u osvrtu na odbacivanje ustavne tužbe CERP-a, ocjenjuju da se odluka Ustavnog suda može shvatiti i kao potvrda da je država u sporu s Proficijom postupala nelogično i protupravno.

- Odluka Ustavnog suda od 22. veljače odnosi se isključivo na spomenute ugovore o zamjeni dionica, ali može biti shvaćena i kao diskriminirajuće i protupravno postupanje Vlade i pojedinih sudova prema Proficiju tijekom posljednjih dvadeset godina. Iako su Proficio i tri druga bivša privatizacijska investicijska fonda, SN Holding, Dom Fond i Validus, utužili slična potraživanja prema državi (HFP-u) zbog nepoštivanja ugovora o zamjeni, samo je Proficiju uskraćena naknada štete. Da bi stvari bile još gore, Vlada je tužila samo Proficio i zatražila povrat onih dionica koje je Proficio dobio u skladu s ugovorima o zamjeni. Država je istodobno odbila vratiti dionice koje je dobila od Proficija u skladu s tim istim ugovorima o zamjeni - rekli su nam u Proficiju.

Državno odvjetništvo proglasilo je 2017., tada pod vodstvom glavnog državnog odvjetnika Dinka Cvitana, pobjedu u jednom od glavnih sudskih postupaka koje je vodilo s PIF-ovima i njihovim nasljednicima. U pitanju je bio ishod revizije Vrhovnog suda o odlukama nižih sudova u postupku u kojem su tri tvrtke koje su naslijedile nekadašnje PIF-ove, Proficio d.d., Slavonski zatvoreni investicijski fond i Velebit d.d. zatvoreni investicijski fond u likvidaciji, potraživali od države, bez kamata i sudskih troškova, ukupno 271 milijun kuna, od čega najviše Proficio, 141 milijun kuna. Općinski i Županijski sud u Zagrebu presudili su u korist PIF-ova, naloživši isplatu, među ostalim, Proficiju 230 milijuna kuna.
Vrhovni sud poništio je spomenute presude nižih sudova, naloživši nasljednicima PIF-ova da plate nemale sudske troškove, u iznosu od 1,8 milijuna kuna.

"Visina utužene štete u ovoj parnici za glavnicu i zatezne kamate iznosila je oko milijardu kuna", navodi se u priopćenju DORH-a u povodu pobjede u sporu s PIF-ovima na Vrhovnom sudu. Zanimljivo da je svota moguće odštete koju navodi DORH znatno veća od one koju je dosudio Županijski sud, a koja iznosi 415 milijuna kuna. Proficio je, kako nam je u potvrđeno u toj tvrtki, u siječnju 2017. podnio Ustavnu tužbu u povodu te revizije Vrhovnog suda.

- Do danas nije donesena nikakva odluka Ustavnog suda po tužbi koju smo podnijeli s drugim sutužiteljima. Ipak, s obzirom na brojne nepravilnosti u postupku Vrhovnog suda, i dalje se nadamo da će Ustavni sud preinačiti presudu Vrhovnog suda i zaštititi ustavna prava Proficija i ostalih tužitelja - poručili su iz Proficija.

U DORH-u nam nisu htjeli komentirati odbacivanje ustavne tužbe CERP-a, kao ni moguć ishod druge ustavne tužbe, one koju su podnijeli Proficio i ostali nasljednici privatizacijskih investicijskih fondova koji se smatraju oštećenima u postupcima zamjene dionica u kuponskoj privatizaciji.

- Državno odvjetništvo Republike Hrvatske nije imalo nikakve isplate prema tvrtki Proficio s obzirom na to da je izjavilo reviziju kao izvanredni pravni lijek na presudu Županijskog suda u Zagrebu. Vrhovni sud Republike Hrvatske usvojio je reviziju presude Županijskog suda u Zagrebu tako da je odbijena tvrtka Proficio sa svojim zahtjevom za naknadu štete. Raspolažemo informacijom da je tvrtka Proficio protiv ove presude VSRH podnijela ustavnu tužbu, a o njoj još nije odlučeno - navode u Državnom odvjetništvu.

U CERP-u kažu da nemaju saznanja o tome je li država do sada isplatila odštete tvrtkama nasljednicama PIF-ova po osnovi zamjene dionica u kuponskoj privatizaciji.

- Sporovi između CERP-a i društva Proficio d.d. uglavnom su pravomoćno okončani, uz napomenu da Proficio ni u jednom postupku nije uspio sa zahtjevom na isplatu dionica za koje smatra da ih je trebao dobiti na temelju ugovora o nadoknadi dionica u programu kuponske privatizacije - navela nam je savjetnica za odnose s javnošću CERP-a Tijana Hrvojević Matković.
Iz svega dostupnog o pravnom sporu države i nasljednika PIF-ova razvidno je da će mnogo toga biti jasnije nakon odluke Ustavnog suda po tužbi Proficija i ostalih nasljednika privatizacijskih investicijskih fondova.

U Proficiju, u prilog svojoj ustavnoj tužbi, navode da im je povrijeđeno pravo na pravično suđenje jer je u vijeću Vrhovnog suda bila sutkinja koja je o istoj stvari odlučivala na Županijskom sudu u Zagrebu. Također, podnositelji ustavne tužbe navode da je DORH neustavno požurivao Vrhovni sud na odluku u spomenutoj reviziji neistinitom tvrdnjom da svaki dan odlaganja odluke stoji 45 tisuća kuna kamata. Skreću pozornost i na podatak da je o reviziji Vrhovni sud odlučio u 15 dana, a cijeli spor do tog je trenutka trajao 15 godina.