Postoji stara fraza koja kaže “kad bi bar živjeli u zanimljivim vremenima”. To može biti blagoslov kad se radi o dobu velikog napretka, kreativnosti i inovacija koje nanovo oblikuju gospodarstvo i društvo. Međutim, može ispasti i kletva kad se radi o razdoblju neizvjesnosti, volatilnosti i opasnosti.
Gledajući iz perspektive svega što smo prošli tijekom proteklih godina, današnje situacije i izazova koji su pred nama, možemo konstatirati kako smo gotovo pa zaboravili kako je to poslovati u nekriznom okuženju. S jedne strane, korona je konačno na izlaznim vratima i gospodarstvo se počelo buditi, a onda je uslijedila invazija na Ukrajinu koja je rezultirala sankcijama za Rusiju, što je pak dovelo do pogoršanja globalnih izgleda i očekivanja gospodarskog rasta. Sve to je popraćeno neviđenim rastom cijena energenata i jednom od najvećih inflacija u hrvatskoj povijesti. S druge pak strane, tehnološki napredak i inovacije nikad nisu bili tako brzi, značajni i isprepleteni sa svim aspektima našeg života. U tom smislu imamo sreću što živimo u vremenu kada tehnologija i digitalizacija pozitivno utječu na sve sektore; zdravstvo, proizvodnju, obrazovanje, turizam, poljoprivredu, pametne gradove… Upravo zbog toga, s digitalnim prilikama za cijelo gospodarstvo i društvo na dohvat ruke, glavni cilj svih dionika, kreatora politika, lokalnih samouprava, poslovne zajednice, posebno u zahtjevnoj godini kao što je 2022. trebalo bi biti stvaranje poslovnog okruženja koje bi podržalo nova ulaganja koja bi omogućila brži oporavak i rast.
Ulaganja, a posebno ona u kritičnu infrastrukturu koju HT gradi, od presudnog su značaja za novi ciklus gospodarskog rasta i za širi društveni razvoj. Zato smo i u izazovnoj 2021. ostali predani svojim investicijskim planovima s daleko najvećim ulaganjima u digitalizaciju zemlje od 1,77 milijardi kuna. Drugu godinu zaredom imali smo rekordno uvođenje optike, omogućivši je za više od 100.000 novih kućanstava, a istodobno smo povećali pokrivenost FTTH-om za 30 posto.
Pritom smo jedini koji gradimo ne samo u velikim gradovima, nego i u prigradskim i ruralnim područjima gdje smo se obvezali u naredne dvije godine pokriti još 150.000 kućanstava. Također smo Rab napravili prvim optičkim otokom. Nekoliko činjenica koje možda najbolje dočaravaju naš doprinos nacionalnim interesima kad je optika u pitanju: HT je odgovoran za dvije trećine novosagrađenih optičkih priključaka, naša mreža pokriva 1,3 milijuna ljudi, a prosječne brzine smo povećali za čak 100 posto.
Jedna smo od 10 najbržih mobilnih mreža u Europi te smo učetverostručili našu 5G mrežu kojom smo pokrili više od 50 posto Hrvatske i omogućili pogodnosti 5G mreže za više od dva milijuna ljudi u gotovo 100 gradova, a osvajanjem najvećeg udjela 5G spektra na aukciji ispunili smo ključni preduvjet da i u narednim godinama imamo najveću i vodeću 5G mrežu. Sve je to potvrdio DESI indeks Europske komisije u kojem je Hrvatska ostvarila velik napredak u kategoriji “Povezivosti”, što je u velikoj mjeri rezultat naših rekordno visokih ulaganja u optičku i mobilnu mrežu tijekom posljednjih godina.
Prošle godine cilj nam je bio rast, učvršćivanje vodeće pozicije u fiksnoj i mobilnoj mreži, daljnje poboljšanje korisničkog iskustva uz predvođenje digitalizacije hrvatskoga gospodarstva i društva. Unatoč izazovnom makrookruženju uspješno smo ostvarili sve ciljeve. I ne samo to, nego smo usto zabilježili najbolje korisničko iskustvo i angažman zaposlenika ikad. Osvojili smo brojne nagrade za najbolju mobilnu i fiksnu mrežu, s ‘Dionicom godine’ prepoznati smo za stvaranje vrijednosti dioničarima, a nagrađeni smo i za održivi razvoj, moderne ICT usluge, inovativna mrežna rješenja te društveni doprinos zajednici.
Također, HT je nedavno i međunarodno priznat kao jedan od europskih klimatskih lidera. U 2022. godini, s kojom se cijeli svijet suočio s novim izazovima, pomno pratimo razvoj događaja i moguće implikacije na naše poslovanje. S time da kao vodeći investitor u digitalnu infrastrukturu, ostajemo fokusirani na našu strategiju i ciljeve, a to su rast, ubrzavanje digitalne transformacije, ulaganja u integrirane gigabitne mreže, stvaranje još veće vrijednosti za naše korisnike, zaposlenike i dioničare te daljnje predvođenje digitalizacije hrvatskog društva.
Nastavljamo ulagati u gospodarski i društveni razvoj, nadajući se kako ćemo imati priliku poslovati u za ulaganja poticajnom okruženju koje će omogućiti da naša ulaganja u digitalizaciju ostvare svoj puni potencijal. Parafiskalne naknade poput naknade za pravo puta kakve imamo danas u Hrvatskoj nisu održive. Iste naknade se ne naplaćuju u mnogim zemljama EU, a u zemljama u kojima se i naplaćuju one su višestruko niže nego u Hrvatskoj. Europske institucije poput Europske komisije upozorile su Hrvatsku da to predstavlja smetnju digitalizaciji zemlje.
Imamo i zastarjelu telekomunikacijsku regulativu kojom su postavljenje minimalne cijene fiksnog širokopojasnog interneta za korisnike, što je posebno nepotrebno i pogrešno u regijama gdje postoji velika konkurencija. Neophodna je i intervencija države u području legalizacije infrastrukture koja zbog povijesnih razloga nema potrebne dozvole. U nacionalnom interesu je da se ova pitanja riješe. Prednosti i prilike koje digitalizacija i ICT infrastrukture omogućuju nikada nisu bile važnije. Hrvatska ima velik i još uvijek ne do kraja iskorišten potencijal te mora odlučiti želi li biti digitalni lider koji kreira svoju budućnost ili zemlja kojoj se budućnost “samo” događa. Razina digitalizacije dat će odgovor na to pitanje.