IPAK POMAK

Koliko se u Hrvatskoj reciklira ambalažni otpad? Bili smo na samom začelju EU, istražili smo kako sada stojimo

Iz Ministarstva gospodarstva kažu da nismo više zadnji u EU po brizi za ambalažni otpad

Radovi u dvorištu tvrtke Drava International kod Osijeka nakon ljetošnje havarije u skladištu plastičnog otpada

 Vlado Kos/Cropix

Korištenje ambalažnog otpada u Europskoj uniji i dalje je u porastu, njegovo recikliranje u većini članica stagnira, a najlošija je situacija u Hrvatskoj, pokazalo je istraživanje o gospodarenju ambalažnim otpadom za 2021. statističkog ureda Europske unije Eurostata.

- Najviše recikliranog ambalažnog otpada po stanovniku prijavile su Njemačka sa 160,6 kilograma po stanovniku i Italija sa 160,4 kilograma, dok je najniža razina recikliranja u Hrvatskoj s 37,5 kg po stanovniku - izračunao je Eurostat, koji u svojim izračunima pokazatelja recikliranja u prvome redu uzima u obzir obradu plastike, drva, papira i metala korištenog u ambalaži za, primjerice, dostavu hrane, u priboru za jelo i napitke. Uz to, gledaju i korištenje sirovine iz ambalažnog otpada za daljnju proizvodnju, primjerice u energetici.

Za Hrvatsku je utješno što se nalazi i na začelju ljestvice članica Unije prema količini stvaranja ambalažnog otpada. U tom redoslijedu iskoračila je Irska, s 246 kilograma po stanovniku, slijede Njemačka (236), Italija (229) i Luksemburg (211), dok je Hrvatska uvjerljivo zadnja sa 73,8 kilograma proizvedenog ambalažnog otpada "per capita".

Pomak sa začelja

Malu proizvodnju ambalažnog otpada u nas ističu kao povoljan pokazatelj i u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja u osvrtu na spomenute nalaze Eurostata, ali su nam otkrili da je u 2022. napravljen pomak i u recikliranju otpada.

- Podaci prikazani kroz stopu recikliranja ukupnog ambalažnog otpada za 2022. iznose 52,2 posto, što Republiku Hrvatsku svrstava u donji dio ljestvice zemalja članica EU, ali ipak ne na samo začelje - kažu nam u resornome ministarstvu, navodeći da je preklani recikliranje "per capita" u nas iznosilo 48 kilograma. Na pitanje što se čini da stopa recikliranja ambalažnog otpada bude veća, u Ministarstvu napominju kako "propisana stopa recikliranja za ambalažni otpad u EU iznosi 55 posto, što bi značilo da je Republika Hrvatska nadomak ostvarenja". Ipak, istaknuli su nam da provode projekte utvrđivanja sastava komunalnog otpada u državi čiji bi rezultati, navode, "trebali uvelike pridonijeti kvalitetnijoj procjeni nastalog ambalažnog otpada i utvrđivanje praznina u podacima o potrošnji ambalaže stavljene na tržište".

- Uz to, donošenjem novog Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži, plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu i ribolovnom alatu koji sadržava plastiku, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost obvezan je sklopiti ugovore sa svim relevantnim sudionicima sustava, poput prodavatelja, organizacijama, komunalnim tvrtkama, obrađivačima i Carinskom upravom, što bi trebalo rezultirati proširenjem aktivnosti unutar sustava proširene odgovornosti proizvođača ambalaže - najavljuju u resornome ministarstvu.

Povećanje otpada

Stanovnik Europske unije, prema izračunu Eurostata, u 2021. je proizveo prosječnih 188,7 kilograma ambalažnog otpada temeljem podatka da je spomenute godine proizvedeno ukupno 84 milijuna tona tog otpada. Ispod 100 kilograma "per capita", osim Hrvatske, bile su još samo tri članice, Cipar, Bugarska i Grčka. U odnosu na 2020. stanovnik EU u 2021. prosječno je proizveo 10,8 kilograma ambalažnog otpada više.

- Porast stvaranja ambalažnog otpada u 2021. najveći je u posljednjih deset godina. Riječ je, u odnosu na 2011., o gotovo 32 kilograma više otpada ‘per capita‘. U proteklih 11 godina samo je u 2018. zabilježen međugodišnji pad u proizvodnji ambalažnog otpada - ističe Eurostat. Ni struktura ambalažnog otpada, prema istome izvoru, ne pokazuje znakove poboljšanja te je plastika s udjelom od 19 posto u otpadu i dalje prva iza papira i kartona koji dominiraju s ukupnim udjelom od 40,3 posto. Staklo je u 2021. činilo 18,5 posto otpada, a ostatak drvo (17 posto) i metal s udjelom od 4,9 posto.

U 2021. godini stanovnik EU prosječno je proizveo 35,9 kilograma plastičnog ambalažnog otpada, a od toga je reciklirano 14,2 kilograma. U usporedbi s 2020., i proizvodnja i recikliranje plastičnog ambalažnog otpada porasli su, proizvodnja za četiri posto, a recikliranje za 9,5 posto. U odnosu na 2010., u 2021. je stvoreno 29,9 posto više plastičnog ambalažnog otpada u EU dosegnuvši količinu od 16,1 milijun tona.

Opća stopa recikliranja u 2021. iznosila 39,7 posto, što je za 2,1 posto bolji pokazatelj u odnosu na 2020. No, Eurostat podsjeća da je 2019. stopa recikliranja bila 41,1 posto, što znači da recikliranje ambalažnog otpada zapravo stagnira.

Belgija iskoračila

Poput Ministarstva gospodarstva, i Eurostat ukazuje i na ciljeve recikliranja ambalažnog otpada koje je Europska komisija stavila pred članice Unije. Još 2008. godine 60 posto prikupljenog otpada moralo je biti korišteno za daljnju proizvodnju, a udjel recikliranja morao se kretati između 55 i 80 posto, ovisno o vrsti materijala.

Listu članica koje su u 2021. ostvarile postavljene ciljeve predvodi Belgija sa stopom ponovne uporabe 99 posto stvorenog ambalažnog otpada, a Hrvatska je, s pokazateljem od 51,4 posto, među tri članice koje imaju najnižu stopu korištenja otpada u daljnjoj proizvodnji.

U Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost podsjećaju da Hrvatska od 2005. godine ima uspostavljen sustav putem kojeg se u trgovinama prikuplja staklena, plastična i limena ambalaža od pića i napitaka, ističući da je taj model "dao odlične rezultate u prikupljanju i uporabi jer se sva prikupljena ambalaža i reciklira".

- U ovom segmentu Hrvatska ostvaruje ciljeve cirkularne ekonomije. Novi Pravilnik koji regulira postupanje s ambalažnim otpadom proširuje sustav pa od 2027. godine u njega uvodi višeslojnu tetrapak ambalažu i ostalu plastiku za pića, što će osigurati još više kvalitetne sirovine za daljnju uporabu - kažu nam u FZOEU.

Kada je u pitanju ambalaža koja nije u sustavu povratne naknade, u FZOEU napominju kako bi se ta vrsta ambalaže trebala odvojeno prikupljati u za to predviđenim spremnicima ili namjenskim vrećama.

- Za daljnje zbrinjavanje i uporabu ambalaže koja nije u sustavu povratne naknade zadužene su komunalne tvrtke. Iako iz godine u godinu Hrvatska bilježi porast stope odvojenog prikupljanja, potrebno je dodatno unaprijediti sustav, pogotovo u dijelu podizanja svijesti javnosti - komentiraju u Fondu. Često se događa, dodaju, da se ambalaža koja nije u sustavu povratne naknade odlaže s drugim vrstama otpada ili baca u miješani komunalni otpad pa se, ističu u Fondu, ne može iskoristiti za daljnju reciklažu.

U FZOEU su nam izrazili očekivanje da će u nadolazećim godinama stopa odvojenog prikupljanja i uporabe ambalažnog otpada nastaviti rasti jer se, među ostalim, stalno financijski pomaže gradovima i općinama kompletirati komunalnu infrastrukturu za prikupljanje i ponovnu uporabu otpada.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. studeni 2024 15:25