Novac.hr

Kinesko gospodarstvo će pretrpjeti veću štetu nego američka ekonomija

Kinesko gospodarsrtvo više se oslanja na robnu razmjenu sa svijetom od američkoga
Ilustracija: grane ekonomije i proizvodi kojima će naškoditi trgovinski rat, u sredini Donald Trump i Xi Jinping
 Aly Song / James Glover / Thomas Peter / Kevin Lamarque / Reuters / Profimedia, Alamy

Američko-kineski trgovinski rat naštetit će objema zemljama, no u konačnici bi Kina mogla biti veći gubitnik od SAD-a. Zaključak je to koji se može izvući čitajući podatke o ovisnosti jednoga gospodarstva o drugom, a kojima se pozabavio South China Morning Post, hongkonški list na engleskom jeziku.

Za početak, kinesko gospodarstvo znatno više ovisi o SAD-u i američkom tržištu, nego što američko gospodarstvo ovisi o Kini i kineskom tržištu. U prilog tome govore i podaci da je vrijednost kineske robe izvezene na američko tržište lani dosegla 500 milijardi američkih dolara, dok je vrijednost američkog robnog izvoza u Kinu istodobno iznosila 130 milijardi USD, što je gotovo četiri puta manje.

Inače, izvoz na američko tržište čini 19 posto ukupnog kineskog izvoza, dok izvoz na kinesko tržište čini samo osam posto ukupnog američkog izvoza. Drugim riječima, gotovo svaki peti dolar koji kineske tvrtke uprihode od izvoza dolazi od plasmana njihovih roba na tržište SAD-a, dok tek svaki 12. dolar koji američke tvrtke uprihode od izvoza dolazi od njihova izvoza u Kinu, proizlazi iz podataka koje je objavio hongkonški list.

Kina više ovisi o izvozu

Ovdje valja napomenuti kako je Kina znatno više ovisna o izvozu nego što je to SAD. Naime, kako tvrde u South China Morning Postu, robni izvoz čini oko 20 posto kineskog bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok se istodobno u izvozu ostvaruje znatno manje, 14 posto, američkog BDP-a.

Kada se uzmu u obzir ovi podaci, jasno je da je kineska ekonomija pogođenija američkim carinama, nego što američko gospodarstvo pogađaju kineske carine. Podsjetimo, dvije vodeće ekonomije suvremenog svijeta nalaze se usred trgovinskog rata, koji dodatno pogoršava njihove ionako zategnute političke odnose. Washington je nedavno uveo carine u vrijednosti od čak 200 milijardi USD na kineske robe, dok je Peking uzvratio uvođenjem carina u vrijednosti od 60 milijardi USD. Još ranije dvije su zemlje jedan drugu 'kaznile' uvođenjem carina teških 50 milijardi USD.

Ipak, štete od carina neće se osjetiti samo u robnoj razmjeni između dvije zemlje. Problem je, ističu u hongkonškom listu, znatno dublji, budući da se kineski ekonomski uzlet u posljednja četiri desetljeća u velikoj mjeri bazirao na privlačenju stranih ulaganja, koja su Kinu i pretvorila u jednu od vodećih ekonomija suvremenog svijeta. Štoviše, kineske kompanije su se u znatnoj mjeri uklopile u svjetske proizvodne i prodajne lance. Sada bi se, međutim, mogao dogoditi obrnuti proces, a to je da strane kompanije, umjesto u Kinu, ulažu u zemlje koje nisu pogođene, ili barem nisu pogođene u tolikoj mjeri, američkim carinama, poput Vijetnama, Malezije, Indonezije i Meksika. Isto vrijedi i za strane ulagače koji su već prisutni na kineskom tržištu. Zemlje poput Vijetnama, Malezije, Indonezije i Meksika predstavljaju velika i rastuća tržišta, koja stranim ulagačima mogu puno ponuditi, iako se, naravno, veličina Kine i kineskog tržišta ne može uspoređivati s veličinom tržišta tih zemalja.

Manja ulaganja u SAD

Naravno, carine će sve više postajati zid i za kineska ulaganja u SAD-u. I kineske će kompanije, naime, gledati kako da zaobiđu carinske barijere, pa je logično pretpostaviti da će, umjesto u SAD, ulagati u druge zemlje, koje nisu pogođene carinskim ratom između Washingtona i Pekinga.

U konačnici, carinski rat odrazit će se i na gospodarski rast obiju zemalja. No, procjene South China Morning Posta govore da bi kinesko gospodarstvo moglo biti teže pogođeno od američkog. Jasno, ako se tenzije između Washingtona i Pekinga nastave i dodatno prodube.

Kakve će posljedice američko-kineskog trgovinskog rata biti na ostatak svijeta tek treba vidjeti. Ovdje valja voditi računa o tome da je američko gospodarstvo najveće na svijetu - BDP SAD-a lani je, prema podacima Svjetske banke, iznosio gotovo 19,4 bilijuna USD, što je gotovo četvrtina svjetskoga BDP-a. Kina je, pak, druga po veličini ekonomija suvremenog svijeta: njen BDP lani je, također prema podacima Svjetske banke, iznosio više od 12,2 bilijuna USD, ili oko 15 posto svjetskoga BDP-a. Već i iz tih brojki jasno je da će trgovinski sukob dvije najmoćnije ekonomije svijeta imati posljedica po svjetsko gospodarstvo u cjelini. Pogotovo ako se zna da administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa ne uvodi carine samo protiv Kine, nego i protiv drugih zemalja i trgovinskih blokova.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
01. studeni 2024 20:35