Kao posljedica inflacije potrošnja u maloprodaji u Hrvatskoj pala za 0,2 posto

U Hrvatskoj je u kolovozu potrošnja u maloprodaji oslabila 0,2 posto na godišnjoj razini, što je njezin prvi pad nakon 18 mjeseci rasta, a posljedica je, među ostalim, visoke inflacije.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u petak izvješće o prometu u trgovini na malo, a prema kalendarski prilagođenim podacima, potrošnja je u kolovozu pala 1 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na kolovoz prošle godine oslabila 0,2 posto.

Potrošnja je na godišnjoj razini neprestano rasla od veljače 2021. godine, no u kolovozu je taj pozitivni niz prekinut.

„Okruženje snažnih inflatornih pritisaka, ali i niske razine potrošačkog optimizma pridonijeli su negativnim kretanja dok je turistička potrošnja u središnjem dijelu turističke sezone zasigurno obuzdala i snažniji pad”, navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a.

U kolovozu je promet od trgovine na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima pao za 0,6 posto na godišnjoj razini, a promet od trgovine neprehrambenim proizvodima, osim trgovine motornim gorivima i mazivima, za 0,9 posto, pokazuju podaci DZS-a.

U prvih osam mjeseci ove godine promet od trgovine na malo realno je porastao 2,8 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

„Visoke godišnje stope rasta u prošloj godini, odnosno učinak baznog razdoblja i snažna globalna neizvjesnost utjecat će i na kretanja u trgovačkoj djelatnosti. Iako smatramo kako je inflacija dosegnula svoj vrhunac, visoke stope inflacije i u mjesecima pred nama djelovat će na obuzdavanje potrošnje i kroz visoku percepciju inflacije koja je pod snažnim utjecajem rasta cijena hrane i energije, ali i većine sastavnica potrošačke košarice roba i usluga”, navode analitičari RBA.

S druge strane, i dalje pozitivna kretanja na tržištu rada djelovat će, smatraju, pozitivno na maloprodajna kretanja.

„Tome pridonosi i uspješna turistička sezona kroz rast raspoloživog dohotka kućanstava, s obzirom na to da se 60 posto turističkog smještaja u Hrvatskoj odnosi na privatni smještaj”, zaključuje su u analizi RBA.