Kakva budućnost očekuje Uber? 'Nezdrava poslovna klima može im itekako naštetiti'

Iako Uber ima velike planove i svoje usluge širi iz dana u dan, mnogi ulagači postavljaju pitanje hoće li ova kompanija ikada na tome i zaraditi.

Naime, u svibnju su u javnost izišli s jednom od najiščekivanijih početnih javnih ponuda (IPO). No od tada su njihove dionice prodane po sniženoj cijeni od 45 dolara, a vrijednost im je pala prvog dana trgovanja, što je ulagače koštalo 618 milijuna dolara. To je ujedno bio i najveći gubitak IPO-a u prvom danu od 1975. godine, piše The Guardian.

Nakon toga, Uber u srijedu objavljuje svoj drugi niz zarade kao javno poduzeće. Ažuriranje stiže nakon što je firma najavila smanjuje 400 radnih mjesta, dok se pokušava uhvatiti u koštac sa svojim prekomjernim troškovima.

Nakon velikog rata u cijeni usluga s konkurentima, početni rast prihoda Ubera se smanjio, dok su se gubici počeli gomilati. Unatoč 91 milijuna pretplatnika u SAD-u i neto prihoda od 11,3 milijarde dolara u 2018. godini, Uberovi gubici bili su veći od 3,7 milijardi dolara u godini - što je najveći gubitak ikad za kompaniju koja je krenula u IPO.

- Uber godišnje gubi dvije milijarde dolara. Još uvijek postoji veliki broj nepoznanica u ovoj industriji što će se svakako odražavati na cijene dionica – ističe jedan od analitičara.

No, je li ovo tvrtka s lošim poslovnim modelom, ili samo ima lošu upravu ili se problem, pak, krije u oba područja, još uvijek nije poznato.

Naime, pod Khosrowshahijevim prethodnikom, suosnivačem Ubera Travisom Kalanickom, bilo je niza skandala, od optužbi za seksualno uznemiravanje i diskriminaciju, do tvrdnji o krađi Googleovih i Alphabetovih softvera za autonomnu vožnju

Uber je bio u središtu najmanje pet istraga američkog ministarstva pravosuđa, uključujući kršenja Zakona o korupcijskoj praksi u inozemstvu, a sukobio se s vozačima koji su ga optuživali da im je smanjio plaće za rast poslovanja.

U Kaliforniji i Massachusettsu Uber je pristao platiti 20 milijuna dolara kako bi se riješio dugotrajne borbe s vozačima, dok je u Njemačkoj nakratko bio prisiljen prestati s radom nakon što su regulatorne vlasti otkrile da posluje s ilegalnim taksi službama.

Problemi s Uberovim poslovnim modelom potencijalno su rješivi, kaže Carl Tobias, stručnjak za korporativno upravljanje na Sveučilištu u Richmondu, ali regulatorna i korporativna kultura mogla bi se pokazati neizrecivim.

- I dalje postoje problemi koji ih muče, većina njih je logističke i regulatorne prirode, što bi im itekako moglo naštetiti u burzovnom poslovanju - kaže Tobias.