U ekonomskoj teoriji dobro je poznata i opsežno dokazana povezanost između inovativnosti i ekonomskog prosperiteta. Endogene teorije gospodarskog rasta zasnovane su na premisi da tehnologija, ljudski kapital, istraživanje i razvoj te stvaranje novih ideja omogućuju dugoročni ekonomski napredak.
Ipak, implementacija inovativnih proizvoda i usluga nije jednostavna, a s obzirom na kompleksne regulatorne i porezne režime, formatirane prema zakonitostima postojećih proizvoda, usluga, organizacija i poslovnih metoda.
Praktični primjeri takvih praksi su poznati, od regulatornih prepreka "uberizaciji" prometa, preko usporavanja tržišne penetracije automobila na struju bespredmetnom primjenom poreznog režima vezanog na štetne emisije motora s unutarnjim izgaranjem, do raznih trošarinskih i parafiskalnih nameta koji narušavaju ravnopravnu tržišnu poziciju inovativnih, tehnološki naprednijih i sigurnijih potrošačkih proizvoda.
Takvih slučajeva bilo je i u Hrvatskoj, a s obzirom na trenutačno stanje nacionalne ekonomije, velike financijske mogućnosti koje se iz fondova EU otvaraju upravo za financiranje inovacija, te potrebu da svojim građanima omogući korištenje globalno najnaprednijih proizvoda i usluga, čini se kako bi upravo stvaranje adekvatnog regulatorno-financijskog okvira za implementaciju inovativnih proizvoda i usluga trebalo biti jedan od prioritetnih ciljeva gospodarske strategije.
Najnoviji u seriji okruglih stolova HANZA HUB bavit će se upravo preduvjetima stvaranja regulatornog okruženja koje će poticati inovacije, a argumente će ukrstiti pomoćnik ministra gospodarstva i održivog razvoja Zvonimir Novak, Zoran Aralica s Ekonomskog instituta, Goran Dautović iz Rimac Automobila te Stanko Kršlović, član Uprave Phillip Morrisa Zagreb. Rasprava će pokušati dati odgovor na pitanje kako regulativa i porezni sustav mogu poticati inovacije, a moći će se pogledati 3. prosinca na portalu Novac.hr.