U nastavku Hanza Hub serijala okruglih stolova o razvoju hrvatskoga gospodarstva, u panelu o hrvatskom inovacijskom izazovu sudjelovali su pomoćnik ministra gospodarstva i održivog razvoja Zvonimir Novak, član Uprave Philip Morrisa Zagreb Stanko Kršlović, Goran Dautović iz Rimac automobila i istraživač na zagrebačkom Ekonomskom institutu Zoran Aralica, uz moderiranje glavnog urednika gospodarstva u Hanza Mediji Marka Biočine.
Složivši se s ocjenom moderatora Biočine da je važnost inovativnih pojedinaca, kompanija i pristupa u hrvatskoj ekonomiji neosporna i ključna za gospodarski rast, Zoran Aralica upozorio je da svaka zajednica, djelujući državnim institucijama na regulatorni i porezni okvir, mora sagledati koji joj je cilj u poticanju inovacija, kakvo je okruženje u kojem se nalazi i kakvi su globalni trendovi.
- Živimo u doba tehnološke transformacije i da biste bili uspješan regulator, morate, među ostalim, dobro poznavati kontekst. Uvijek je bilo inovacija, ali mislim da nikad nisu bile u tako tijesnom odnosu s ekonomijom i znanjem kao što je danas slučaj. Promjene kojima smo svjedoci u samim tehnologijama i u digitalizaciji moraju pratiti ne samo regulator, nego i svi stakeholderi u ekonomiji da bi se na adekvatan način mogli donositi regulatorni okvir i sve druge odluke - upozorio je Aralica.
Interes potrošača
Na pitanje moderatora Biočine koliko je našoj državnoj administraciji u stvaranju okvira za razvoj inovacija prepreka, a koliko prednost članstvo države u Europskoj uniji, Zvonimir Novak ocijenio je kako ima elemenata i za tvrdnju da pravna stečevina EU olakšava stvaranje regulatornog okvira za inovacije, ali, ustvrdio je, postoje i suprotni primjeri.
- Svaki naš zakonski prijedlog mora se iskomunicirati s Europskom unijom. To je u određenom smislu prepreka, ali je i prednost jer imate pravnu stečevinu EU koja je brojne propise već donijela i vi tu nemate potrebu, da tako kažem, izmišljati toplu vodu, nego možete preuzeti propis. S druge strane, imali smo primjer odluke Europske komisije o zabrani turbo bojlera koja se izravno ticala oko 75.000 hrvatskih građana i predstavljala je problem i za njih i za nas kao regulatora koji mora voditi računa i o interesu potrošača - napomenuo je pomoćnik ministra gospodarstva i održivog razvoja. Nadovezujući se na tijek rasprave o odnosu hrvatskog i regulatornog okvira EU, Goran Dautović skrenuo je pozornost na iskustvo Rimac automobila kao kompanije koja je svoj proizvod namijenila ponajprije inozemnim tržištima i ima iskustvo s različitim regulatornim okvirima.
- Mogu reći da je EU prilično troma u reguliranju onih pitanja i područja koja su podložna velikim tehnološkim promjenama. U Hrvatskoj, s druge strane, vidimo neodlučnost regulatora koji su skloniji sagledati kako je neki segment tržišta reguliran u EU ili u Njemačkoj pa onda reagirati - tvrdi Dautović.
Regulacija
Stanko Kršlović, iznoseći iskustva u duhanskoj industriji kad je u pitanju djelovanje regulatora na inovacijsko-proizvodne trendove, upozorio je da se u posljednje vrijeme na hrvatskom tržištu događa da dio sudionika na tržištu nije zainteresiran za to da se pojavi inovacija, novi proizvod, pa pokušavaju spriječiti takav scenarij zbog svojih interesa i očuvati status quo.
- Netko želi da se svi proizvodi stave u isti koš jer nije spreman za novu tržišnu situaciju - komentirao je Kršlović,skrenuvši pozornost na trendove u duhanskom biznisu koji odgovora na zahtjeve potrošača za proizvodima koji bi bili manje štetni od uobičajenih nikotinskih proizvoda.
Osvrnuvši se na raspravu o utjecaju regulatora na inovacijski zamah, Zoran Aralica pošao je od ocjene da je pravo uobličavanje ekonomskih i političkih odluka.
- Kod nas je problem što se prvo gradi okvir, a onda se od stakeholdera traži prilagođavanje tom okviru - naznačio je istraživač EIZG. Na pitanje moderatora Biočine kako regulatorni okvir u EU prati razvoj jednog od najintrigantnijeg rješenja u autoindustriji posljednjih desetljeća, autonomnu vožnju, Goran Dautović je rekao da će u tehnološkom smislu autonomna vožnja uskoro biti moguća, ali da regulatorni okvir u području sigurnosti na cestama, osiguranja i tehničkih pravila ne napreduje. Zvonimir Novak,pak, naveo je primjer iz Norveške i pokušaj stavljanja autonomnog broda na tržište kako bi se rasteretio cestovni prijevoz.
- Upravo se regulatorni problem nametnuo kao prepreka rješenju autonomnog broda - dodao je Novak. On je, zaključujući panel, skrenuo pozornost i na važnost obrazovnog sustava za inovacijsko-razvojne potrebe. - Možemo mi imati najbolje zakone i najveći interes kompanija za inovacije, ali ako nemamo stručnjaka, nećemo napraviti ništa - smatra Novak.
