Kako je iseljavanje povećalo stopu zaposlenosti u Hrvatskoj

Uvjerena sam da će Hrvatska postići cilj postavljen iz strategije Europa 2020. i da će do tog perioda imati zacrtanu stopu zaposlenosti od 62,9 posto. Međutim, to neće biti posljedica samo vrlo skromno postavljenog cilja - cilj cijele EU je stopa od 75 posto, a neke zemlje teže stopi od 80 posto - već demografije.

Prognozirala je to prije nekoliko godina, u jeku krize, naša ugledna stručnjakinja za tržište rada dr. Sanja Crnković Pozaić, kad je stopa zaposlenosti bila debelo ispod 60 posto.

Njezine su se prognoze u potpunosti ispunile. Stopa zaposlenosti - koja se računa kao postotak zaposlenih u ukupnom broju stanovnika u dobi od 20 do 64 godine pojedine države - u posljednjem kvartalu 2017. godine bila je, prema podacima Eurostata, 64,8 posto. U cijeloj 2017. godini iznosila je 63,6 posto - dakle, već je lani na godišnjoj razini Hrvatska premašila postavljeni cilj iz strategije Europa 2020.Stopa je bila čak mrvicu viša od stope zaposlenosti tijekom zlatne, pretkrizne 2008. godine - tada je iznosila 64,7 posto.

Međutim, u stvarnim, konkretnim brojkama, situacija izgleda prilično drugačije: iako je stopa zaposlenosti krajem 2017. bila nešto veća nego krajem 2008., u stvarnosti je radilo čak 90.000 osoba manje - i to po kriterijima Ankete o radnoj snazi, koja zaposlenom smatra svaku osobu koja je u proteklom tjednu radila i jedan jedini sat za koji je bila plaćena, u novcu ili robi. Objašnjenje takvog raskoraka između stope zaposlenosti i stvarnog broja zaposlenih vrlo je jednostavno: zbog masovnog odseljavanja i dugogodišnjeg negativnog prirodnog prirasta (većeg broja umrlih od broja rođenih) ukupno radnoaktivno stanovništvo Hrvatske se smanjilo pa je udio onih zaposlenih automatski veći, iako je stvarni broj radnika bitno manji. Pri tom valja istaći da je sama stopa zaposlenosti vjerojatno još i veća, budući da Eurostat barata službenim podacima o broju stanovnika koji je u stvarnosti, prema procjenama stručnjaka, barem 100.000 manji od onog koji službena statistika iskazuje - prije svega zbog nepotpunih podataka o broju iseljenika iz Hrvatske, koji se debelo ne podudaraju s brojem useljenih osoba s hrvatskom putovnicom registriranih u useljeničkim uredima drugih država EU.