Plinska kriza s kojom se zbog ratnih zbivanja u Ukrajini suočava velik dio Europe ponovno u fokus stavlja domaću proizvodnju plina. Nakon razdoblja od pet godina tijekom kojeg u Hrvatskoj nisu bila moguća istraživanja novih polja, od 2016. raspisivane su nove istražne koncesije koje su dovele do određenih pomaka u osiguravanju proizvodnje domaćeg plina. Iako Ina više nije jedina na domaćem tržištu istraživanja i proizvodnje nafte i plina, i dalje ulaže najviše u proizvodnju ulazeći u nove koncesije, istražne radove, ali i razradu postojećih polja.
Značajno investira u produljenje vijeka plinskih polja na Jadranu, koja imaju znatan udio u domaćoj proizvodnji plina. Svojom proizvodnjom na kopnu i moru Ina zadovoljava gotovo 30 posto ukupnih potreba hrvatskog tržišta. U 2021. godini proizvela je gotovo 774 milijuna kubičnih metara plina, a udio proizvodnje na Jadranu u ukupnoj domaćoj proizvodnji plina iznosi oko 30 posto.
Optimalni režim
Vlada je donijela odluku o povećanju proizvodnje plina za 10 posto. Iz Ine objašnjavaju da kontinuirano proizvode plin u optimalnom režimu kako bi se osigurala dugoročna održivost proizvodnje. - Plinska ležišta tijekom svojeg proizvodnog vijeka suočavaju se s pojavom vode, a ubrzavanje proizvodnje samo bi pojačalo taj problem, što može rezultirati i trajnim završetkom proizvodnje na pojedinom polju.Tako da je povećanje proizvodnje moguće ubrzanjem procesa ishođenja dozvola. Naime, Ina može uvesti u proizvodnju već otkrivena i potvrđena plinska ležišta za koje se već neko vrijeme čekaju dozvole. Ako se taj postupak ubrza, u kratkom roku može privesti proizvodnji plinska polja Žutica, Ferdinandovac, Severovci, Zebanec i Jamarice. Ubrzanje procesa izdavanja dozvola omogućilo bi i brže spajanje u proizvodnju nekih budućih otkrića - ističe Nikola Mišetić, Inin operativni direktor Istraživanja i proizvodnje nafte i plina. Mišetić dodaje da je program razrade postojećih plinskih polja u Jadranu jedan od najvećih investicijskih projekata Ine i u njega će se potencijalno uložiti oko 1,5 milijardi kuna. Dodaje da su definirane lokacije za nove bušotine, od kojih se dvije odnose na bušenje s postojećih platformi, a sedam je bušotina na novim lokacijama na kojima nema postojećih platformi, nego će one bušiti na otvorenom moru. - Ina u kampanju ide s ciljem ostvarenja nove proizvodnje i punog potencijala s jadranskih polja. Posjedujemo potrebno znanje i iskustvo nužno za ovakve projekte i ponosni smo na činjenicu da ovu kampanju na moru Ina prvi put u povijesti provodi samostalno. Kampanja izrade novih bušotina i potencijalno novih platformi pruža priliku da hrvatskom tržištu i našim kupcima osiguramo dodatne količine plina, što će imati pozitivan utjecaj na sigurnost opskrbe i cjelokupno gospodarstvo - objašnjava Mišetić.
Sjeverni Jadran
Ina je 2018. godine otkupila Enijev udio u plinskim poljima u sjevernom Jadranu, čime je postala stopostotni vlasnik i samostalni operator hrvatskih odobalnih eksploatacijskih područja Sjeverni Jadran i Marica. Investicija je Ini otvorila priliku za nova ulaganja s ciljem povećanja proizvodnje plina na odobalnim poljima. Potom je 2019. pokrenut Razradni program Sjeverni Jadran. Svrha programa je definirati potencijalne lokacije za nova bušenja na sjevernom Jadranu, čime bi se zaustavio prirodni pad proizvodnje na sva tri Inina eksploatacijska polja na kojima je ona i operator - Sjeverni Jadran, Marica i Izabela. Razradni program Sjeverni Jadran uključuje različite aktivnosti. Podijeljen je u više zasebnih projekata, točnije njih devet.
Rezultati bušenja
Iz Ine objašnjavaju da su preduvjeti gradnje novih platformi prije svega rezultati bušenja, a posredno i rezultati natječaja za njihovu gradnju, odnosno financijski trošak. Provedbu pojedinačnih projekata kompanija je započela u rujnu 2020. godine, kada je izbušena bušotina Irena 2, prva u nizu od potencijalno devet bušotina koje se planiraju izbušiti u sklopu ovog programa. - Rezultati bušenja su pozitivni, a gradnja ove platforme počet će paralelno s gradnjom drugih platformi tj. nakon rezultata ostalih bušenja kako bi se postigla potpuna sinergija svih projekata unutar programa.
Bušotinu je izradila bušaća platforma Labin Inine servisne kompanije Crosco, a isto postrojenje je nakon toga u listopadu 2021. angažirano na poslovima izrade druge i treće razradne bušotine Ika B-1 R-DIR i Marica D-DIR na plinskim poljima Ika i Marica. Nakon uspješnog bušenja u ožujku ove godine nove bušotine puštene su u proizvodnju putem već postojećih platformi, a dnevna proizvodnj od oko 175.000 kubičnih metara prirodnog plina predstavlja 7,5 posto ukupne Inine planirane proizvodnje plina na moru i kopnu u 2023. godini. Time se zadržava prošlogodišnja razina proizvodnje plina tako da se nadomješta očekivani prirodni pad proizvodnje od devet posto zbog starosti polja - objašnjava Mišetić. Krajem kolovoza bušaća platforma Labin ponovo je isplovila iz Pule. Labin će bušiti četiri bušotine, a u 2024. očekuje se velika kampanja opremanja izbušenih bušotina te bušenje još dviju bušotina. Sva se bušenja odvijaju u okvirima rigoroznih nacionalnih i europskih regulativa o sigurnosti i zaštiti okoliša - naglašava operativni direktor Istraživanja i proizvodnje nafte i plina u Ina.