Kako će se ukrajinska kriza odraziti na naše izvoznike: ‘Devalvacija rublje je problem, ali nije najveći‘

Situacija na ruskom tržištu mijenja se iz trenutka u trenutak. Jedino što je sigurno da je ona neizvjesna i nepovoljna za poslovanje većine hrvatskih izvoznika na tom tržištu. Dodatno je situacija pogoršana rekordnom devalvacijom rublje tako da su ekonomski analitičari predložili Vladi RH da olakša poslovanje hrvatskih tvrtki i na neki način nadomjesti gubitke nastale i ovom situacijom. Za jedan euro na kraju prošle godine trebao je platiti 80 rublji, a sada se prema službenom tečaju treba izdvojiti 120 rublji. Upućeniji nam kažu da je realna situacija takva da u Rusiji na bankama treba izdvojiti čak 135 rublji za jedan euro. Slabljenje tečaja rublje smanjuje prihode tvrtki i to će se svakako odraziti na poslovne rezultate tvrtki koje posluju na ruskom tržištu, ali to nije osnovni problem jer se taj problem donekle može riješiti i podjelom tereta između proizvođača i kupaca. U svakom slučaju je potrebno kompenzirati negativne aspekte nastale slabljenjem tečaja ruske rublje. To je otprilike zajedničko mišljenje poduzetnika koji posluju na ruskom tržištu. I onih koji su htjeli i onih koji nisu htjeli javno komentirati situaciju vezanu uz tečaj rublje. Većim problemom smatraju neizvjesnost i situaciju vezanu uz izbacivanje nekoliko ruskih banaka iz SWIFT-a. U svakom slučaju, poduzetnici se mogu dijelom zaštiti od slabljenja tečaja, moraju razgovarati s kupcima njihovih proizvoda, ali i očekuju potporu Vlade RH.

Solinski AD Plastik Grupa ima dvije tvornice u Rusiji i prihodi s ruskog tržišta im, ovisno o situaciji, iznose oko 25 posto.

- Naše ruske tvornice proizvode isključivo za rusko tržište i za sada radimo prema planu, ali je neizvjesnost velika. Trenutačno na naše poslovanje najviše utječe slabljenje rublje, ali mi se trudimo upravljati situacijom kako bismo minimizirali posljedice. Nažalost, u situaciji smo na koju nemamo previše utjecaja, istaknuo je Marinko Došen, predsjednik uprave AD Plastik Grupe.

Naplata poslova

Splitski Adria Winch se dobro zaštitio što se tiče tečaja i što se tiče naplate realiziranih poslova na ruskom tržištu.

- Svi naši ugovori s ruskim partnerima su u eurima. I još nešto smo napravili kako bi se zaštitili i mi i naši partner. Uzeli smo jako visoke avanse za ugovorene poslove. Oni iznose oko 70 posto. Međutim, devalvacija rublje stavlja naše partnere na ruskom tržištu u nepovoljnu situaciju. Pitanje je kako će je oni premostiti. Takva situacija nikoga ne može veseliti, pojasnio je Milivoj Peruzović, član uprave i vlasnik Adria Wincha.

Postirska Sardina ove godine je trebala na rusko tržište plasirati oko 500.000 komada konzervi. Davor Gabela, direktor prodaje i suvlasnik Sardine, kaže da svakako treba zaštititi interese hrvatskih izvoznika na ruskom tržište uključujući i kompenzaciju gubitaka nastalih slabljenjem tečaja rublje.

- Iza Nove godine smo izvezli jedan kamion na rusko tržište, a što će biti s ostatkom planiranog izvoza to u ovom trenutku ne mogu reći. Slabljenje tečaja rublja je takvo da je pitanje hoće li naš distributer prihvatiti uvjete koje ta okolnost nameće. Uvijek se isplati izvoziti ako će uvoznik pristati na uvoz jer mu devalvacija rublje poskupljuje cijenu zbog tečajnih razlika. Nama je puno važnije ukrajinsko tržište jer tamo više izvozimo. Ovaj tjedan smo trebali imati isporuku koja je zaustavljena jer je gotovo nemoguće isporučiti robu u Kijev. Mi ćemo ovih dana poslati humanitarnu pomoć, ističe Davor Gabela .

Gordan Pešić, voditelj razvoja i poslovanja tvrtke Dok Ing iz Zagreba kaže da je za njihovu tvrtku rusko tržište samo jedno od mnogih na koje plasiraju svoje proizvode i da ne može značajnije utjecati na poslovanje Dok Inga.

- Slažem se da Vlada RH treba pomoći hrvatskim izvoznicima da zadrže svoje pozicije na ruskom tržištu i nadoknaditi im gubitke nastale devalvacijom rublje, kazao je Pešić koji podsjeća da je što se tiče tečaja rublje slična situacija bila i 2015. godine te da više od ovoga nema potrebu komentirati.

Stabilnost poslovanja

Predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija Tomislav Fain kaže da se u ovakvoj situaciji kada su prekinute avio veze s Rusijom teško može razmišljati o dolasku ruskih gostiju pa tako i svim popratim nepovoljnim okolnostima poput devalvacije rublje.

- Očekujemo da će se čim prije zaustaviti ratni sukobi i da se situacija u tom području neće odraziti na ostala tržišta. Svakako je tečaj zadnje što nas u ovom trenutku treba brinuti. Najvažnije je zaustaviti ratne sukobe, pojašnjava Fain.

U ukupnom broju putnika u 2021. godini Rusi i Ukrajinci su činili oko četiri posto prometa putnika Zračne luke Dubrovnik.

- Rat u Ukrajini će zasigurno imati utjecaj i na turistički promet, ali kakav, to je sada jako teško procijeniti. Mi kao Zračna luka Dubrovnik to sada nismo u mogućnosti. Utjecan na zračni promet u Europi već postoji, jer su zatvoreni dijelovi zračnog prostora u Ukrajini , kao i promet između Rusije i EU. Do kada će predmetne restrikcije trajati mi nismo u mogućnosti odgovoriti, istaknuo je Frano Luetić, direktor Zračne luke Dubrovnik.

Za Jadranski galenski laboratorij su rusko i ukrajinsko tržište vrlo značajna tržišta.

- S obzirom na situaciju u Ukrajini, neupitna je činjenica da trenutno na tom tržištu biznis stoji. U Rusiji pak trenutno poslujemo bez teškoća, no izloženost valutnom riziku, zbog pada vrijednosti ruske rublje, sve je značajniji. Međutim, važno je naglasiti kako su sva JGL-ova izvozna potraživanja osigurana preko banaka ili osiguravajućih društava, što osigurava stabilnost našeg poslovanja. Osim toga, trenutno poslujemo na oko 60 tržišta svijeta te nastavljamo s prodajom, investiranjem i ulaganjima u skladu s poslovnim planovima, istaknuo je Mislav Vučić, glavni izvršni direktor JGL-a.