Kako će se razvijati post-pandemijski turizam i kakav će utjecaj imati prometna infrastruktura

>>>NOVO<<< 12:04 Panel o prometnoj infrastrukturi na skupu Edward Bernays University Collegea

Predsjednik Uprave Hrvatskih autocesta Boris Huzjan upozorio je na panelu Jutarnjeg lista i Edward Bernays University Collegea o doprinosu prometne infrastrukture oporavku turizma kako će HAC samo ove godine u održavanja autoceste uložiti oko 400 milijuna kuna.

- Kada govorimo o kvaliteti usluge na našim autocestama, uspjeli smo osigurati punionice za električna vozila na svakih 100 kilometara prometnica. Radimo na čuvanim parkiralištima na autocestama unutar kojih će gost iz Austrije ili Njemačke unaprijed moći osigurati čuvano mjesto za parking - najavio je Huzjan.

Osvrnuvši se na važnost punionica za električna vozila na našim autocestama, stručnjak za nove tehnologije Đuro Lubura izrazio je uvjerenje kako HAC ne može sam riješiti dovoljno punionica i priključne snage električne energije.

- Kod planiranja električne mreže nije se moglo promišljati o priključnoj snazi za punionice. S obzirom na to, mislim da se dosad napravilo puno na autocestama u pogledu pristupnosti punjenja električnih vozila - ocijenio je Lubura, upozorivši da će se promjena prelaska velikog broja vozila na električni pogon dogoditi naglo i o tome, apelirao je Lubura, treba voditi računa.

Ministar Butković, završavajući današnji panel o doprinosu prometne infrastrukture oporavku turizma, osvrnuo se na pripreme u zračnom prometu i željezničkoj infrastrukturi za prihvat gostiju.

- Ulaganja u naše zračne luke su se dogodila i dogodit će se u velikom obimu i mislim da tu sve teče po planu. Što se tiče željezničke infrastrukture tu su veći izazovi jer moramo voditi računa o kretanjima na unutarnjem tržištu putničkog prijevoza i trendovima koji ne ukazuju na povećanje putovanja željeznicom. Do 2030. ipak ćemo uložiti 9,5 milijardi kuna u željeznicu, najviše u pravac do Rijeke i u 10.koridor koji je bio dugo zapušten - naveo je Butković, skrenuvši pozornost i na brojna i značajna ulaganja u naše luke na moru te nabavku novih brodova za prijevoz putnika.

Nadovezavši se na dio izlaganja ministra Butkovića o ulaganjima u prometnu infrastrukturu u priobalju, Marko Slavulj založio se za što širu primjenu integriranog prijevoza, odnosno jednokratnog plaćanja usluge za više vrsta prijevoza i prometnih pravaca.

- Na integriranome prijevozu već se radi - reagirao je ministar Butković. Na opasku moderatora panela Krešimira Žabeca da u Zagrebu još uvijek nije moguće kupiti tramvajsku kartu s kojom se može putovati i gradskom željeznicom, ministar Butković izrazio je uvjerenje kako će i taj problem biti riješen nakon upravo završenih lokalnih izbora. Đuro Lubura upozorio je kako se u željezničku infrastrukturu u nas godinama nije ulagalo i sada će, naznačio je, trebati ubrzao dostizati druge države koje su odmakle u takvim ulaganjima vodeći računa i o digitalnim tehnologijama.

Nakon Laburinog apela, zaključen je okrugli stol, a time i današnji skup 'Spring Tourism Masterclass' Jutarnjeg lista i Edward Bernays University Collegea.

11:37 Skup 'Spring Tourism Masterclass'

U drugom panelu konferencije 'Spring Tourism Masterclass' Jutarnjeg lista i Edward Bernays University Collegea analizira se značaj prometne infrastrukture za razvoj hrvatskog turizma. Sudionici okruglog stola su ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, voditelj katedre za tehnologiju gradskog prometa na Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu Marko Slavulj, direktor Hrvatskih autocesta Boris Huzjan i stručnjak za nove tehnologije Đuro Lubura, uz moderiranje novinara Jutarnjeg lista Krešimira Žabeca.

Izloživši politike i mjere koje Vlada poduzima na dodatnom poboljšanju prometne infrastrukture u korist oporavka turističkog sektora nakon udara korone, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković naveo je, među ostalim, u drugu cijev tunela Učka i dovršetak autoceste od Osijeka do granice s Mađarskom.

- Žalba je spriječila odluku o izboru izvođača radova na autocesti Zagreb-Sisak, odnosno za dionice Lekenik-Sisak. Dovršava se Pelješki most, zajedno s pristupnim cestama most će biti gotov u ovo vrijeme iduće godine. To će jako puno značiti u svakom smislu. Najveći izazovi za blisku budućnost su nam dionice Križišće-Žuta Lokva i dionica Ploče-Dubrovnik - referirao je ministar Butković, podsjetivši da Hrvatska ima jednu od najboljih cestovnih infrastruktura u Europskoj uniji.

Predsjednik Uprave Hrvatskih autocesta Boris Huzjan, osvrnuvši se na prihode autocesta pod utjecajem pandemije, naveo je kako se nakon rekordno dobre 2019. u 2020. pod utjecajem korone prihod od autocesta smanjio za 30 posto.

- Promet na autocestama raste od početka godine, očekujemo godišnji prihod HAC-a između 2,1 i 2,2 milijarde kuna i time ćemo biti u mogućnosti za investicije o kojma je govorio ministar Butković - naveo je Huzjan.

Prema riječima voditelja katedre za tehnologiju gradskog prometa Prometnog fakulteta u Zagrebu Marka Slavulja, kod doprinosa prometne infrastrukture razvoju turizma najveću poteškoću predstavlja nedovoljno razvijen gradski linijski prijevoz u gradovima na obali.

- Split, primjerice, ima manji broj putnika u gradskom prijevozu nego devedesetih godina prošlog stoljeća. Kod Dubrovnika, kao što je poznato, bilježimo snažan priljev gostiju s kruzera. U svakom slučaju, ograničeni smo prometnicama u starim gradskim jezgrama naših gradova i tu je potrebno strateško promišljanje u razvoju prometne infrastrukture - kazao je Slavulj, dodavši kako problem za znanstveni pristup rješavanju prometne infrastrukture predstavlja nedostatak podataka o prometu za vrijeme turističke sezone.

Sa Slavuljem se u pogledu nedostatka potrebnih podataka o domaćoj prometnoj infrastrukturi složio stručnjak za nove tehnologije Đuro Lubura, upozorivši kako će nove tehnologije igrati sve veću ulogu u kretanju ljudi i vozila.

- Kada govorimo o konkurenciji našeg turističkog sektora, realno je da će prednost u rješavanju poteškoća u protočnosti prometne infrastrukture imati zemlje koje, među ostalim, razviju autonomna vozila - procijenio je Lubura.

Osvrnuvši se na zacrtane promjene u naplati cestarina na našim autocestama, ministar Butković upozorio je kako će se istodobno s beskontaktnim sustavom naplate morati mijenjati zakoni koji reguliraju promet i kažnjavanje prekršitelja naplate.

- Teško je procijeniti kada bi beskontaktni sustav naplate stupio na snagu, ali mi bi željeli da to bude najkasnije 1.1.2023. - naznačio je Butković.

Komentirajući ministrove navode o promjenama naplate cestarine, Đuro Lubura izrazio je uvjerenje kako beskontaktna naplata ubrzava protok vozila deset puta u odnosu na sadašnji sustav s rampama.

11:00 Prvi od dva okrugla stola na skupu 'Spring Tourism Masterclass' Jutarnjeg lista i Edward Bernays University Collegea.

Turizam u postpandemiji tema je prvog od dva okrugla stola na skupu 'Spring Tourism Masterclass' Jutarnjeg lista i Edward Bernaysa. Sudionici panela su direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić, direktorica klastera Hilton hotela Josipa Jutt Ferlan, predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA) Tomislav Fain, pročelnik Odjela za turizam Edward Bernaysa i ravnatelj Instituta za turizam Damir Krešić.

Osvrnuvši se na pandemijski utjecaj na tržištu putničkih agencija, predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija Tomislav Fain ustvrdio je kako su putničke agencije trenutno u razmišljanju kako preživjeti.

- Svi imamo pad prometa, u 2020. u odnosu na 2019. pad je iznosio 80 posto. Zaposlenici su nam se počeli osipati, odlaze u neke druge sektore. U nekim zemljama osigurana je posebna pomoć države putničkim agencijama, nadam se da će tako biti i kod nas. Moramo biti spremni na scenarij da se jedan dio agencija neće oporaviti, poput onih koje rade ponajviše na azijskom tržištu - naveo je Fain, podsjetivši da turističke agencije dovode u sezoni i postsezoni 70 posto gostiju.

Na pitanje moderatorice rasprave novinarke Jutarnjeg lista Dore Koretić u kojem smjeru bi se hrvatski turizam trebao kretati u postpandemijskom razdoblju, ravnatelj Instituta za turizam Damir Krešić izrazio je uvjerenje kako bi hrvatski turizam trebao tražiti svoj daljnji razvoj kroz ponudu proizvoda s dodanom vrijednošću.

- Druga komponenta našeg razvoja treba biti održivi turizam, koja se, među ostalim, sastoji od društvene i ekološke održivosti. Primjer važnosti održivog turističkog razvoja je situacija koja se dogodila na otoku Hvaru tijekom turističke sezone kada je nestalo vode na polovici otoka. Turizam treba kvantificirati sve troškove koji ulaze u konačnu računicu - ustvrdio je Krešić.

Komentirajući budućnost poslovnih putovanja u postpandemijskim uvjetima, direktorica klastera Hilton hotela Josipa Jutt Ferlan ocijenila je kako rad od kuće ne treba precjenjivati kao opciju koja bi mogla dominirati i nakon pandemije.

- Poslovna putovanja nemaju samo poslovnu nego i društvenu komponentu. Mislim da digitalizacija ne može zamijeniti poslovne sastanke, putovanja i druženja koja idu uz to - kazala je Josipa Jutt Ferlan, izrazivši procjenu da će oporavak turističkog sektora početi ovog ljeta.

Direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić najavio je kako će se Hrvatska i u nastupajućem razdoblju na međunarodnim turističkim tržištima promovirati kao sigurna destinacija s kvalitetnom uslugom za novac koji naši gosti troše u našoj zemlji.

- Mi smo u konkurenciji najjačih svjetskih turističkih zemalja i moramo promišljati kako nastupati prema tržištima koja su nama najvažnija. Neosporno je da mi nismo nepoznata turistička zemlja, stoga je naš zadatak kako pojačati i poboljšati promotivne aktivnosti - naglasio je Staničić.

10:24 Nakon pozdravnih riječi dekana Edward Bernays University College Damira Juge i glavnog urednika gospodarstva Hanza Medije Marka Biočine, sudionicima skupa 'Spring Tourism Masterclass' ravnatelj Instituta za turizam Damir Krešić iznio je najnovija kretanja i prognoze na svjetskom i domaćem turističkom tržištu.

- Prognoze za oporavak hrvatske turističke ponude su prije dva, tri tjedna bile vrlo loše, no kako vrijeme prolazi prognoze su sve bolje. Tu nije toliko bitno kako mi vidimo sami sebe, nego kako nas drugi vide, a tu je bitno da smo još daleko da nas neka zemlja proglasi rizičnom zemljom u epidemiološkom smislu - ustvrdio je Krešić, ocijenivši kako je najbolja epidemiološka situacija u Istri gdje je dnevna incidencija 70, ali, dodao je, susjedna Primorsko-goranska ima 20 puta lošiju incidenciju nego što bi trebala imati.

- Ipak, situacija je sve bolja u tome pogledu i ja sam veliki optimist. Za nas je vrlo bitna procijepljenost stanovništva u nama najvažnijim zemljama kad je u pitanju dolazak stranih gostiju kod nas. Važno je da ne bude protekcionizma, uvođenja posebnih mjera jedne u odnosu na drugu zemlju - naglasio je ravnatelj Instituta za turizam.

Promjene koje je pandemija donijela u ponašanju gostiju, dodaje je Krešić, su jačanje sigurnosti i povećanje brzine u dolasku na neku destinaciju.

- Pandemija je povećala važnost unutarnjeg turističkog tržišta. Drugi važan novi faktor je digitalizacija, odnosno korištenje aplikacija u korištenju usluga u ugostiteljstvu i turizmu - ustvrdio je Krešić, procijenivši da će do potpunog oporavka našeg turizma doći 2023.

Osvrnuvši se na situaciju na svjetskom tržištu, Krešić je istaknuo da je ono traumutizirano koronom, svi sudionici su, dodao je, u niskom startu i jedva čekaju da se epidemija povuče i započnu putovanja i kretanje ljudi.

10:00 Pozdravnim riječima glavnog urednika gospodarstva Hanza Medije Marka Biočine i dekana Edward Bernays University Collegea Damira Juge otvoreno je drugo izdanje konferencije 'Spring Tourism Masterclass' koju organiziraju Jutarnji list i Edward Bernays Visoke škole za komunikacijski menadžment.

- O uspjehu ovogodišnje turističke sezone ovisi brzina gospodarskog oporavka koji svi očekujemo i koji nam je neophodan. Današnji skup pokušat će odgovoriti na pitanje koliko smo spremni za uspješnu turističku sezonu u ovom trenutku koji je disruptivan po turizam da disruptivniji ne može biti - poručio je otvarajući skup u Edward Bernaysu Marko Biočina.

Dekan Edward Bernays Damir Jugo istaknuo je u uvodnome obraćanju sudionicima skupa da je turistička sezona koja je pred nama prva nakon pandemijskog udara i da je vrlo bitno utvrditi što se može učiniti za razvoj turizma u takvim okolnostima.

Najava konferencije

Kako će se razvijati turizam nakon pandemije i što nas čeka ove sezone te koliki je utjecaj razvoja prometne infrastrukture na turističke tokove teme su kojima će se ovog utorka baviti prometni i turistički stručnjaci.

Naime, s početkom u 10 sati održat će se konferencija "Spring & Tourism Masterclass" u organizaciji Jutarnjeg lista i University Collegea Edward Bernays u Zagrebu.

Riječ je o projektu koji kroz seriju znanstveno-stručnih okruglih stolova okuplja eminentne domaće i strane stručnjake, znanstvenike s područja komunikacijskog menadžmenta i turizma, ali i ostalih srodnih disciplina te političare, gospodarstvenike i različite uglednike iz javnog života koji svojim radom doprinose razvoju tih dvaju područja ili imaju značajan utjecaj na njih.

Nakon uvodne prezentacije ravnatelja Instituta za turizam, Damira Krešića, održat će se dva okrugla stola. Prvi će biti na temu "Turizam u postpandemiji", a svoj će osvrt dati Kristjan Staničić, direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice, Josipa Jutt Ferlan, direktorica klastera Hilton hotela, Tomislav Fain, predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija, Krešimir Dabo, pročelnik Odjela za turizam (Bernays), i Damir Krešić, ravnatelj Instituta za turizam.

Okrugli stol moderirat će naša novinarka Dora Koretić.

Nakon toga održat će se panel-rasprava na temu "Značaj prometne infrastrukture za razvoj hrvatskog turizma", a sudionici su Oleg Butković, ministar mora, prometa i infrastrukture, doc. dr. sc. Marko Slavulj, voditelj Katedre za tehnologiju gradskog prometa na Prometnom fakultetu u Zagrebu, Boris Huzjan, direktor HAC-a, i Đuro Lubura, stručnjak za nove tehnologije. Okrugli stol vodit će naš novinar Krešimir Žabec.

Konferencija će se održati uživo u prostoru Edward Bernaysa u Zagrebu bez prisutnosti publike. Svi je mogu pratiti uživo na internetskom portalu Jutarnji.hr i društvenim mrežama visokog učilišta.