MLADI POLJOPRIVREDNIK

Jovan je saksofon zamijenio voćnjakom, sad s rakijom ‘Zlatni jež‘ ubire nagrade

Prije četiri godine saksofon je u životu Jovana Nestorovića ustupio mjesto voćnjaku. Danas mu je glazba hobi, a voće i rakije posao

Jovan Nestorović
 

 Vlado Kos/Cropix

Izbor za najboljeg mladog poljoprivrednika/poljoprivrednicu, koji će predstavljati Hrvatsku na izboru za najboljeg europskog poljoprivrednika, ušao je u završnu fazu. Stručni ocjenjivački sud odabrao je 20 najboljih. Ovo su njihove priče


Još do prije četiri godine, svijet Jovana Nestorovića vrtio se isključivo oko saksofona. Životno i profesionalno, ovaj se rođeni Vukovarac već neko vrijeme bio vezao za Zadar i bavio se samo glazbom, no onda se dogodila pandemija koronavirusa koja je, kao i brojne druge, i njegov život preokrenula iz temelja. Vratio se u rodni Vukovar i uhvatio posla u obiteljskom voćnjaku koji je još 2002. godine zasadio njegov otac Stevan.

Bio je to dubinski životni zaokret za ovog glazbenika i nekadašnjeg studenta biologije u Novom Sadu. Danas, četiri godine nakon pandemije koja mu je preokrenula životne temelje, ovaj 34-godišnjak s ponosom pokazuje svoj brend rakija Zlatni jež, koji je razvio s prijateljem i poslovnim partnerom Jovanom Todorovićem i koji je u godinu dana postojanja pobrao već i neke nagrade i diplome na cijenjenim natjecanjima.

image

Jovan Nestorović i poslovni partner Jovan Todorović

Vlado Kos/Cropix

- Da, to je baš bio životni zaokret i ne mogu reći da nisam zadovoljan kako se sve razvilo - veli Jovan. Nositelj OPG-a postao je još 2008. godine, no sve do 2014. godine o voćnjacima su se najviše brinuli otac Stevan i majka Vesna. No te godine mu je otac preminuo, a kako je Jovan u to doba bio u glazbenim vodama, voćnjakom se nije bavio intenzivno. Održavali su ga bez nekih velikih planova, a mama je prodavala voće na tržnicama u Vukovaru i Osijeku, što radi i danas. No danas dobar dio voća ide u destilaciju.

- Kada sam se voćnjaka uhvatio ozbiljnije, uložio sam u novu hladnjaču, međutim ubrzo sam shvatio da primarna proizvodnja nema previše smisla jer je zbog velikog uvoza malen profit. Inače, još 2016. godine sam s prijateljem Dariom Matićem iz Zagreba kupio kazan za rakiju iz hobija. Nisam imao nikakva iskustva s rakijom, osim iskustva s pijenjem rakije - nasmijao se Jovan, koji priznaje da je tadašnja rakija koju su radili bila prosječne ili ispodprosječne kvalitete. No s vremenom se kroz literaturu i savjete iskusnih proizvođača, uz svoja predznanja iz kemije i biologije, dodatno educirao o destilaciji, redestilaciji, barikiranju...

- I tako sam početkom prošle odlučio registrirati destileriju Zlatni jež, a u posao se sa mnom uključio i moj prijatelj Jovan Todorović iz Borova, s kojim se poznajem još od ranije, čak smo i u studentskim danima bili zajedno u Novom Sadu, gdje je bio jedan ugostiteljski objekt Anđeli kod Zlatnog ježa za koji nas vežu zanimljiva iskustva, pa smo iz toga izvukli i ime brenda. Inače, on je u početku bio rezerviran, ali kada je probao prvu barikiranu jabuku, "odlijepio je" i odmah pristao - nastavio je u šaljivom tonu Jovan, koji je sada potpuno posvećen voćnjaku i destileriji.

image

Jovan Nestorović

Vlado Kos/Cropix

- U tijeku je restrukturiranje voćnjaka, primarno smo imali jabuke i breskve, a sada vadimo breskve i pola hektara jabuke te planiramo zasaditi kajsije i šljive da imamo i tu sirovinu za rakiju. U posjedu imam 2,5 hektara voćnjaka i još 2000 kvadrata u najmu, a kajsije i šljive dodatno kupujemo od poznatih proizvođača iz okolice Vukovara.

Za sada ne vidimo potrebu za povećanje površina. S 2,5 hektara zemlje može se imati sirovine za veliku destileriju do 10.000 litara godišnje, a mi smo u statusu male destilerije do 2500 litara i to nam je sasvim dovoljno. Važniji su nam strojevi i prostor, da zaokružimo i poboljšamo preradu, pa sada planiramo napraviti halu u koju ćemo smjestiti cijeli pogon - istaknuo je naš sugovornik.

- Imamo zaokružen proces u kojem ne moramo nigdje žuriti. Imamo komore za kontrolu temperature koma, što rijetko tko ima, pa sada zimi grijemo, a ljeti koristimo moju hladnjaču za hlađenje koma, da bi bila optimalna temperatura fermentacije, što jako doprinosi kvaliteti rakije.

Dupla destilacija, dobar kazan, vrhunska sirovina i to je to. Ideja je da dovedemo rakiju na nivo vrhunskog brenda, što bi ona i trebala biti, kvalitetom te dizajnom - objasnio je Jovan, kojemu u voćnjaku i dalje pomaže majka. Godišnje, ovisno o vremenskim i drugim uvjetima, proizvedu 50-80 tona voća, od kojih otprilike polovinu prodaju kao svježe voće na tržnicama, a polovina ide u preradu. Jako im je važno da imaju kvalitetan proizvod, čak i nauštrb kvantitete.

image

rakije Jovana Nestorovića

Vlado Kos/Cropix

- Samo tako možeš doći do kupaca. Svaka rakija ima nešto svoje. Recimo, jabuka treba biti svjetlijih nota, otvorenijih, pa je barikiramo u hrastu da bismo dobili aromu vanilije, ali ne previše, i jasenu kao bijelom drvu koje daje arome kamilice, neke orijentalnije mirise. Dok šljiva, recimo, voli da je tamnija, pa ide u malo jače spaljeno drvo i tu miksamo dud i hrast. Kajsiju i dunju ne barikiramo jer nije baš nužno ako je kvalitetna rakija - veli Jovan. Prisutni su u nekoliko kafića i restorana, a uskoro ih čeka i isporuka u Njemačku.

- Nije lako doći na police. Kada se sve zbroji, to mora biti skuplje od industrijskih rakija, a onda se nije baš lako probiti pokraj velikih igrača, iako postoje ljudi kojima nije bitno koliko nešto košta, već im je bitna kvaliteta. Glazba mi je sada hobi, a ovo primarni posao, no mi smo zapravo još na početku i tek ćemo vidjeti može li to postati priča od koje ćemo živjeti. Dobili smo već i neke nagrade, ali na kraju će ipak presuditi kupci, odnosno tržište - svjestan je Jovan tržišnih zakonitosti, ali i stanja u našoj poljoprivredi.

- Ono je kao i stanje u društvu. Ovo je neki najčudniji klon neoliberalnog kapitalizma. Imam voćnjak, a oko mene svu zemlju drže dva čovjeka. Grupiranje, grupiranje, grupiranje... To se događa i u ovom poslu, gdje neki brend, čim odskoči, kupuju veliki. Nemoguće se baviti poljoprivredom i biti samodostatan, to mora ići u neke vode gdje su kapitalna ulaganja. Zato ne mislim da je to baš nešto povoljno za mlade ljude, a niti država ne potiče mlade ljude da se time bave, jer ne kontrolira uvoz robe. To je osnovna stvar, što ja najbolje osjetim na jabukama.

image

Jovan Nestorović i poslovni partner Jovan Todorović

Vlado Kos/Cropix

Nije baš bajno, ali ipak mislim da se može ići u smjeru kojim smo mi krenuli i probati iskoristiti otvoreno tržište Europske unije - zaključuje naš sugovornik.


OSOBNA KARTA

Ime i prezime: Jovan Nestorović

Dob: 34 godine

Mjesto: Vukovar

Zanimanje: voćar, proizvođač rakije

Površina: 2,5 hektara

Proizvodnja: voćnjak jabuke i breskve, Zlatni jež - rakije od jabuke, šljive, kajsije i dunje

Poslovni moto: Kvaliteta uvijek ima tržište, samo treba biti ustrajan!

image

Mladi poljoprivrednik

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
08. studeni 2024 05:14